hrvatski

Pogled na protupožarne zahvate u zelenilo nekih pejzažnih perivoja u Dalmaciji

Širi gradski predjeli i poznata turistička područja prožeti uzraslim zelenilom (kao npr. Velika i Mala Petka u Dubrovniku, splitski Marjan, djelovi makarske rivijere i sl.) predmetom su brige javnosti pa tako i akcija protupožarne zaštite. Najčešći zahvati u tom pravcu su izrade protupožarnih prosjeka kroz zelenilo, otstranjivanje donjih grana drveća te uklanjanje nižih etaža zelenila i podrasta. Tiče li se prosjeka, rijedak je slučaj da se osmišljena mreža putova i staza kroz zelenilo uredi i kao sustav zaštitnih prosjeka, a što bi pejzažno i estetski bilo povoljnije. Uklanjanje nižih etaža zelenila i podrasta postaje sve raširenijom metodom osiguravanja zelenila od požara. Toj metodi najčešće se pribjegava kod sastojina u kojima se javlja ili dominira alepski bor (Pinus halepensis). Međutim, zatiranje nižih slojeva zelenila i podrasta sastavljenih mahom od autohtonih i pretežito samoobnovljivih vrsta bilja te formiranje čistih ili gotovo čistih borovih sastojina neprihvatljiv je zahvat. Nastaju tako zeleni prostori prekriveni drvećem, ali iznutra prazni, bez unutrašnje slojevitosti i prostorne artikulacije, nezanimljivi za boravljenje u njima. S druge pak strane, takvi ih postupci ne čine mnogo sigurnijim od požara. Ako se on u njima ipak dogodi pa i za kratko vrijeme ponovi, poslije toga kroz dugo razdoblje takvi prostori ostaju pustim zemljištem (svježiji primjeri iz okolice Makarske). Značajnim zelenim prostorima Dalmacije najčešće nedostaju interdisciplinarno osmišljeni cjeloviti planovi i projekti uređenja. Protupožarne zahvate trebalo bi temeljito i svestrano obraditi u sklopu takve prostorne dokumentacije, kako bi poslužili trajnom razvoju i očuvanju zelenila, a ne provoditi ih bez šireg stručnog sagledavanja i po šablonskim načelima, jer je to sumnjive vrijednosti.

Dalmacija; pejzažni perivoji (park-šume); protupožarna zaštita

nije evidentirano