hrvatski

Klimatološke i fenološke značajke na području istočne Hrvatske

Posljednje desetljeće 20. stoljeća smatra se najtoplijim u prošlom tisućljeću pa se logično nameću pitanja : odražava li se ta činjenica na razvoj biljne vegetacije? postoje li signifikantna odstupanja od višegodišnjeg prosjeka? Osnovna ideja pri odabiru biljaka (šumskog drveća) bila je da one sadržavaju osnovne karakteristike regije, te da imaju gospodarsko značenje. Postaje i klimatski elementi (temperatura zraka, količina oborine i snijeg) odabrani su radi kontinuiranih opažanja. Između jedanaest postaja Slavonski Brod (uz dvije prateće) odabran je kao referentna postaja za cijelu regiju. U radu su analizirane fenološke faze šumskog drveća u razdoblju 1961– 1991. i višegodišnje srednje vrijednosti za istočnu Hrvatsku. Uzimajući u obzir višegodišnje srednje vrijednosti referentnog razdoblja odabrane su metode koje pregledno prikazuju odstupanje razdoblja 1992– 2000. od referentnoga. U radu se pokazuje kako znatna odstupanja u početku/završetku i trajanju neke razvojne faze ovise o temperaturi zraka (ali i drugim klimatskim elementima). nadalje, provodi se usporedna analiza fenoloških i meteoroloških podataka s ciljem ukazivanja na činjenicu da klimatski elementi imaju važnu ulogu ne samo u toplom dijelu godine, već i u hladnome (zalihe vode u tlu od oborine). Posebna pažnja posvećena je metodama koje upućuju na raniji/kasniji početak/završetak određene fenološke sezone/godišnjeg doba u odnosu na višegodišnji prosjek. Analiziraju se linearni trendovi pojedinih fenoloških faza odabranog šumskog drveća kako bi se ustanovile klimatske varijacije. Dobiveni rezultati primjenom navedenih metoda potvrđuju pretpostavku o ranijem početku/kasnijem završetku vegetacijskoga razdoblja na području istočne Hrvatske u razdoblju 1992– 2000.

klimatologija; fenologija; fenofaze; fenološka godišnja doba; istočna Hrvatska

nije evidentirano