hrvatski

Slobodna površinska energija tekstila

Opisane su pojave na graničnim površinama u mokrim procesima oplemenjivanja tekstila, od kojih su najznačajnije - kvašenje, penetracija, te adsorpcija. Ove se pojave događaju u kontaktu dviju površina - kapljevine (kupelji) i krutine (tekstila), čija površinska svojstva određuju jačinu međudjelovanja kruto-kapljevito. Ta međudjelovanja su rezultat slobodne površinske energije tekstila i svojstva kupelji kojom se površina tekstila obrađuje. Slobodna površinska energija nekog materijala (krutine) zbir je energije svih veza na površini. Standardni pristup određivanju slobodne površinske energije i komponenei koje su u tome presudne temelji se na eksperimentima kvašenja i penetracije polarnih i apolarnih otapala. Metoda određenja dodirnog kuta (kuta kvašenja) primjenjuje se u određivanju hidrofobnosti krutina. Međutim, ova metoda nije pogodna za određivanje slobodne površinske energije hodrofilnih površina kakav je najčešće tekstil. Dodatno, tekstil je heterogene površine a metoda mjerenja kuta kvašenja je moguća samo na homogenim površinama kakve su primjerice polimerne folije. Ovaj problem dugo je bio prisutan u području međupovršinskih fenomena na tekstilu. Fizikalni kemičar Emil Chibovski, sa Sveučilišta Maria Curie Sklodowska u Lublinu, razvio je metodu određivanja slobodne površinske energije tekstila modifikacijom Washborn-ove jednadžbe mjerenja kapilarnosti poroznih materijala kakav je upravo tekstil. Metoda se temelji na mjerenju brzine penetracije polarnih i apolarnih otapala u tekstil. Ovaj rad je rezultat suradnje s profesorom Chibowskim na određivanju slobodne površinske energije tekstila.

Slobodna površinska energija; tekstil; kvašenje; kontaktni kut; tankoslojna penetracija

nije evidentirano