hrvatski

Prilog poznavanju rasadničke proizvodnje crnog bora (Pinus nigra Arn.)

U istraživanju je korišteno sjeme crnog bora podrijetlom iz klonske sjemenske plantaže “ Prkos” (nije priznata), Uprave šuma Podružnica Gospić, Šumarija Gospić (urod 2001.), dorađeno tijekom zime 2001./2002. u trušnici Šumarskog instituta Jastrebarsko. Prilikom sjetve u sjemeništu rasadnika, bitna je količina sadnica po jedinici površine (ovisno o vremenu zadržavanja u sjemeništu: 1, 2, ili 3 godine), što ovisi o kakvoći sjemena (punoća, čistoća, klijavost i dr.), te o količini posijanog sjemena (kom / m2 ili g / m2), koja je određena formulom na osnovi koje dobivamo potrebnu količinu sjemena za željeni broj biljaka. Za gustoću sjetve, u dosadašnjoj praksi uglavnom su se koristile neke iskustvene norme i načini izračunavanja broja odnosno količine sjemena po m2. U našim istraživanjima razvidno je kako smo dorađenim sjemenom (do 98% punoće), manjim brojem sjemenki dobili veći broj biljaka u odnosu na broj istih dobivenih iz manje kvalitetno dorađenog sjemena. Isto tako, razvidno je kako pri sjetvi na osnovi formule “ 1” (X = broj sjemenki / m2) dobivamo od 40% do 45% željenog broja biljaka, dok sijanjem količine sjemena po formuli “ 2” (N = količina sjemena u g / m2), dobivamo 3, 5 puta više biljaka crnog bora od željenog broja (željeni br. “ V” ). Određenim izmjenama postojećih formula za izračunavanje potrebne količine sjemena za željeni broj biljaka, postigli bismo veću točnost, što je i potvrđeno u ovim istraživanjima sa sjemenom crnog bora. Ista istraživanja (sa sjemenom vrsta – jela i bukva), provodimo u drugim rasadnicima, gdje preliminarni rezultati ukazuju na sličnost s prikazanima u ovome radu, čime bismo potvrdili navedeno.

crni bor (Pinus nigra Arn.); dorada sjemena; gustoća sjetve

nije evidentirano