hrvatski

Neki aspekti religioznosti u Hrvatskoj

U svom radu autori analiziraju religioznost u Hrvatskoj, i to pod četiri vida, s obzirom na konfesionlnu pripadnost i obrednu praksu, s obzirom na religioznost u užem smislu, gledanu kao emocionalni odnos prema svetome, kroz razne oblike vjerovanja, poznavanja određenih vjerskih istina, te njihova prihvaćanja, i, kroz viđenje uloge Crkve u društvu s obzirom na pitanja vezana uz socijalnu, političku i etičku problematiku. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina naših građana, njih 89, 7%, deklariraju kako � katolici� . Korpus praktičnih vjernika čini oko 25% ukupne populacije, među kojima je značajno više starijih osoba i žena, s obzirom na političke preferencije, desnije orijentirani. Taj dio pučanstva danas čini vjerničko jezgro. Većina naših građana i dalje podržava svoje kršćanstvo na razini pripadnosti i barem povremenog participiranja u obredima. Dobar dio njih pokazuje religozne sklonosti koje često nisu u skladu s učenjem Crkve. Dio takvih religioznih praksi, koje bitno odstupaju od kršćanskih učenja, podržava i jedan dio praktične vjerničke populacije. U javnoj domeni Crkvi se otvara prilično velika mogućnost djelovanja, iako joj pojedini dijelovi populacije, posebno mlađi, daju značajno manji prostor djelovanja.

religioznost; obredna praksa; vjerovanje; javna uloga Crkve

nije evidentirano