Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 306829

Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda


Ivanuša, Mario; Miličić, Davor; Božikov, Jadranka; Ivanuša, Zrinka
Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda // Acta Medica Croatica, 61 (2007), 3; 307-313 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
(Risk factors as prognostic factors of hospital mortality in patients with acute myocardial infarction)

Autori
Ivanuša, Mario ; Miličić, Davor ; Božikov, Jadranka ; Ivanuša, Zrinka

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 61 (2007), 3; 307-313

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Akutni infarkt miokarda; letalitet; arterijska hipertenzija; pušenje; čimbenici rizika;
(Myocardial infarction; mortality; hypertension; smoking; risk factors)

Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi razliku u čimbenicima rizika između bolesnika sa smrtnim ishodom tijekom bolničkog liječenja akutnog infarkta miokarda (AIM) i onih preživjelih. Retrospektivno smo analizirali podatke o čimbenicima rizika u pacijenata županijske bolnice liječenik zbog AIM u razdoblju od 1. 7. 1996. do 31. 12. 2000. godine s obzirom na smrtnost tijekom hospitalizacije. Dijagnoza AIM temeljila se na kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Od 396 uključenih bolesnika preživjelo je 316 (79, 8%) i to više muškaraca nego žena (87, 1% prema 67, 3% ; P<0, 001). Bolesnici mlađi od 65 godina pretežito su bili muškarci (79, 6%), a među starijima od 65 godina podjednako su bila zastupljena oba spola. Arterijska hipertenzija (AH) bila je češća u žena (55, 1% prema 42, 6% ; P=0, 016), a pušenje u muškaraca (31, 7% prema 5, 4% ; P<0, 001). U preživjelih bolesnika češće su registrirani AH (50, 3% prema 35, 0% ; P=0, 014) i pušenje (25, 9% prema 6, 3% ; P<0, 001). U oba spola nađen je porast letaliteta s dobi (u muškaraca od 4, 6% u dobi <55 na 22, 6% u dobi &#8805; 75 godina ; u žena sa 7, 1% na 43, 7%). Prosječno bolničko liječenje muškaraca bilo je značajno dulje nego u žena (13, 6&plusmn ; 5, 6 prema 12, 1&plusmn ; 7, 3 dana ; P=0, 030). Pokazalo se da pri analizi povezanosti čimbenika rizika i ishoda AIM treba voditi računa o dobi i spolu bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Excerpta Medica
  • Index Medicus
  • Biosis Previews
  • Cancerlit
  • Health Planning and Administration
  • Toxline