hrvatski

Hrvatska povijest u ranom novom vijeku : sv. 3 : Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku

Tijekom 15. stoljeća Venecija se još nesmetano razmetala Jadranom, zahtijevajući kontrolu nad njime i proizvodima njegove istočne obale. Osmanska osvajanja u 16. stoljeću zaustavila su gospodarski i politički razvoj Dalmacije i njezine gradove pretvorila u provincijske utvrde s pogodnim sidrištima za Levant i reprezentativnim ostvarenjima mletačke fortifikacijske arhitekture. Tek je osmansko slabljenje tijekom 17. stoljeća postavilo zahtjev za ponovnim ujedinjavanjem obale i kontinenta. Mletačkim osvajanjima tijekom Morejskog (1684.-1699.) i Malog (1714.-1718.) rata dalmatinski se granični prostor proširio u dubinu. Burna politička, društvena i gospodarska zbivanja u sredozemnom, jadranskom, napose u sjeverojadranskom prostoru potkraj 15. i na početku 16. stoljeća, za nekoliko su stoljeća odredila smjernice razvoja istarske povijesti. Potčinjavanjem zapadnoistarskih gradova Mletačka Republika je pospješila svoj prodor na Levant, čime je Grad na lagunama stekao još povoljnije uvjete za prerastanje u posredničko središte između Istoka i Zapada. Tada stvorena politička karta Istre održat će se, s neznatnim izmjenama, sve do mira u Campoformiju (1797.), kojim se ugasila Mletačka Republika, a cijeli je poluotok dospio pod vlast Austrije.

Dalmacija; Dubrovnik; Istra; 16.-18. stoljeće

nije evidentirano