hrvatski

Od rezignacije do utočišta – Sociologijske studije

Osnovna je ideja knjige odnos prema u tradiciji hrvatskog društva baštinjenim kršćanskim vrijednostima u vremenu tranzicijskih potresa, kako u politici i gospodarstvu, tako i u duhovnosti naroda. Tom je idejom autor bio vođen kada je knjigom objedinio devet tekstova koji su se bavili ovom problematikom. Studije su raspoređene u četiri dijela knjige (Nasljeđe kršćanskih vrijednosti, Iznevjereno nasljeđe, Uporište je humanizma ipak u kršćanskim vrijednostima, Religija kao socijalno i duhovno utočište). Dilema koja se postavljala pred sve obnašatelje socijalno odgovornih aktivnosti svodiva je, prema autorovu mišljenju, na upit kako graditi novo a ne iznevjeriti ono staro, duhovno prepoznatljivo i pripadajuće ovom podneblju, a koje autor nalazi u kršćanskoj tradiciji koja se kroz katoličanstvo u hrvatskom narodu pokazala čuvariteljicom nacionalnog. Ova je dimenzija osobito ojačala u vremenu rata 1991.-92. godine. Ne samo u Crkvi, već i na političkoj pozornici ova je dimenzija stvarnosti postala vrlo utjecajnom u oblikovanju javnog mnijenja. No, ono što autor zamjećuje kao svojevrsno licemjerje nove zbilje, je zaborav i zanemarivanje kršćanskih socijalnih vrijednosti. Uz opširan prikaz ključnih socijalnih enciklika od Lava XIII. do Ivana Pavla II. ukazano je na prihvaćanje kršćanske "ortodoksije", ali i na neprimjenjivanje kršćanske "ortopraksije". Kroz drugi dio knjige autor hrvatski put u kapitalizam prikazuje kao "okašnjelu modernizaciju", kao proces koji nema stvarnog nositelja – autonomnu i poduzetnički zrelu srednju klasu. Sve negativne posljedice lošeg politički instruiranog gospodarenja dobile su na težini osobito u krajevima gdje su ratna stradanja bila najveća. Tu su Slavonija i Baranja na prvom mjestu. Nakon Erdutskog sporazuma stanovništvo je vrlo neodlučno po pitanju suživota sa Srbima, kao i po pitanju državne skrbi za njih i njihova naselja. Autor se koristi empirijski prikupljenim podacima u argumentiranju zakazivanja institucionalnih rješenja na terenu. Tranzicijske su promjene duboko uzdrmale polustoljetne socijalističke obrasce življenja. Postsocijalistička društva, među kojima je i hrvatsko, "naglavce" su bačena u kapitalizam. Zahtjev za ubrzanom i radikalnom transformacijom gospodarstva i politike, ali i svijesti, stavlja ova društva u nezavidnu situaciju. Autor je, ukazujući na sve teškoće ovakve kompleksne transformacije hrvatskog društva, posebnu pozornost usmjerio na mjesto i ulogu kršćanske tradicije u ovom procesu. Bez davanja konačnih odgovora, ostavio je temu otvorenu daljnjem istraživanju, a što i vrijeme pokazuje neophodnim.

etička ekonomija; sloboda; demokracija; tranzicija; mirna reintegracija; crkva; socijalno učenje katoličke crkve

nije evidentirano