hrvatski

Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci

Studija "Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci" rezultat je istraživačkog projekta čiji je cilj identificirati, a gdje je moguće, i kvantitativno ocijeniti kratkoročne i dugoročne ekonomske koristi i troškove ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Istraživanjem je obuhvaćeno petnaest područja odabranih prema razmjerima očekivanih učinaka pristupanja Uniji i njihovog značaja za hrvatsko gospodarstvo, kao i za standard hrvatskih građana. Projekcija makroekonomskih učinaka pokazala je da bi zbog priključenja jedinstvenom unutrašnjem tržištu Unije i porasta kvalitete institucija, potpomognutog pristupanjem Uniji, razina BDP-a, potrošnje, izvoza i blagostanja u Hrvatskoj mogla biti veća nego u slučaju ostanka izvan Unije. Pritom se očekuje da bi učinak institucionalnih reformi mogao biti mnogo značajniji od učinka uklanjanja preostalih carinskih ograničenja i otvaranja pristupa jedinstvenom unutrašnjem tržištu Unije. Iskustva zemalja koje su Europskoj uniji pristupile 2004. godine potvrđuju da su pozitivni makroekonomski učinci pristupanja realno mogući. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne bi trebao donijeti osjetniji porast razine cijena jer dobivene ocjene pokazuju kako maksimalni ukupni porast razina cijena nakon pristupanja iznosi svega 1, 4 posto. Pritom bi pritisci na porast cijena mogli biti najsnažniji kod usluga povezanih s obrazovanjem, rekreacijom i kulturom, dok kod osnovnih životnih potrepština poput hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, pokućstva i opreme za stan ne treba očekivati njihov značajniji porast. Cijene stanovanja i energije mogle bi blago porasti. Stopa inflacije bi trebala ostati dovoljno niska za ispunjavanje kriterija stabilnosti cijena i tečaja potrebnih za priključenje euro zoni. Procjena izravnih financijskih učinaka pokazala je da bi u prve tri godine članstva u Europskoj uniji Hrvatska mogla očekivati najmanje 2 milijarde eura transfera. Istodobno, uplata u proračun Unije iznosila bi oko 1, 6 milijardi eura, pa bi neto pozicija Hrvatske bila pozitivna i u prosjeku iznosila barem 0, 2 posto bruto nacionalnog dohotka godišnje. Takva će pozitivna neto pozicija ponajprije koristiti građanima i poslovnom sektoru. S druge strane, neto financijski učinak na državni proračun mogao bi biti negativan u prvim godinama članstva. Naime, korištenje proračunskih sredstava Unije zahtijeva njihovo strogo namjensko trošenje i primjenu načela aditivnosti, pa se transfer iz proračuna Unije istodobno javlja kao proračunski rashod. Da se fiskalna pozicija ne bi pogoršavala, a ostvario cilj daljnjeg smanjenja negativnog fiskalnog salda, bit će nužne uštede na ostalim proračunskim rashodima. Negativni će učinak pristupanja na državni proračun dugoročno slabiti kada se ostvare pozitivni povratni učinci promjene u strukturi državnih rashoda. Ocjena učinaka liberalizacije kapitalnog računa bilance plaćanja pokazala je da bi nakon pristupanja Europskoj uniji moglo doći do porasta inozemnih izravnih ulaganja, a time i do značajnog neto priljeva kapitala u Hrvatsku. Slobodno kretanje kapitala utjecat će i na tržište nekretnina. Ocjenjuje se da bi moglo doći do određenog porasta cijena nekretnina i njihove manje dostupnosti za hrvatske građane. Istodobno, rast cijena nekretnina omogućit će povećanje kapitalnih dobitaka za dio sektora kućanstva. Učinci na tržište rada bit će slabi, ali pozitivni, te će doprinijeti većem porastu stope aktivnosti i stope zaposlenosti u odnosu na scenarij ostanka izvan Unije. Očekuje se veća mobilnost radnika u oba smjera, uz blago pozitivan migracijski saldo. Troškovi su u ovom području prije svega povezani s provedbom zakonske i administrativne prilagodbe, dok očekivane koristi proizlaze iz mogućnosti korištenja sredstava fondova Europske unije, boljih uvjeta rada i omogućavanja većeg pristupa tržištu rada za pojedine skupine radnika. Financijski troškovi zakonske i institucionalne prilagodbe identificirani su i u mnogim drugim područjima. To se, primjerice, odnosi na područje zaštite okoliša, znanosti i visokog obrazovanja te sustava državnih potpora. U području zaštite okoliša, osim institucionalnih i organizacijskih promjena, prilagodba obimnoj pravnoj stečevini Unije zahtijevat će i velika ulaganja u infrastrukturu, pri čemu će ulaganja povezana s kakvoćom zraka i klimatskim promjenama, gospodarenjem otpadom i razvojem vodnog gospodarstva biti financijski najznačajnija. No, troškovi se nužnih prilagodbi u ovim područjima ne mogu smatrati negativnim učincima pristupanja Uniji, već investicijama koje osiguravaju sigurnije i kvalitetnije životno i poslovno okruženje te stvaraju preduvjete razvitka u budućnosti. Osim toga, većina institucionalnih promjena i strukturnih reformi, kao i infrastrukturnih ulaganja potaknutih pristupanjem Uniji, bila bi neophodna kao dio razborite i održive nacionalne razvojne politike. U nekim će područjima pristupanje Uniji imati veće koristi od očekivanih troškova, prije svega u području zaštite potrošača i zdravlja te turizmu. Na turizam bi, osim porasta potražnje zbog usvajanja viših standarda turističke ponude i poboljšanja općeg imidža zemlje, pozitivno moglo utjecati i uvođenje vanjske granice Unije. Ono će uzrokovati značajne financijske te određene socijalno-ekonomske i socijalno-političke troškove, ali će doprinijeti smanjenju korupcije i kriminala, kao i povećanju sigurnosti u zemlji. Odnos očekivanih troškova i koristi u pojedinim je područjima izravno povezan s pripremljenošću gospodarskih subjekata na konkurentsku utakmicu na jedinstvenom tržištu Unije. Tako se, zbog spremnosti malih i srednjih poduzeća za opstanak u konkurentskom okruženju, ocjenjuje da će ulazak u Uniju povoljno utjecati na njihovo poslovanje, a time i na ukupnu zaposlenost te BDP. S druge strane, sektor ribarstva i poljoprivrede smatra se slabije pripremljenim za ulazak na jedinstveno tržište Unije, pa bi u tim područjima troškovi mogli kratkoročno nadmašiti koristi pristupanja. Konačni učinak pristupanja na ova područja ovisit će i o još uvijek neizvjesnim rezultatima pristupnih pregovora, kao i o dosljednosti u provedbi nužnih reformi prije ulaska u Uniju. Dostupnost će sredstava Unije nakon pristupanja otvoriti dodatne mogućnosti restrukturiranja i razvoja gospodarskih subjekata i u ovim područjima. Nemoguće je kvantitativno odrediti odnos između ukupnih koristi i troškova, odnosno dobiti preciznu ocjenu općeg ekonomskog učinka pristupanja Europskoj uniji, no na temelju se provedenih analiza može ustvrditi da je ono povezano s nizom dugotrajnih koristi, dok su troškovi uglavnom kratkoročni i jednokratni. Pristupanje stvara priliku za ubrzavanje nužnih reformi, dok članstvo u Uniji otvara mogućnost korištenja njenih financijskih sredstava. Stoga se može zaključiti kako ekonomske koristi nadmašuju ekonomske troškove pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kao i da će ono pozitivno utjecati na blagostanje hrvatskih građana i uspješnost hrvatskoga gospodarstva.

pristupanje Europskoj uniji; Hrvatska; makroekonomski učinci; financijski učinci; slobodno kretanje kapitala; nekretnine; tržište rada; migracije; državne potpore; mala i srednja poduzeća; turizam; poljoprivreda; ribarstvo; zaštita okoliša; znanost i istraživanje; visoko obrazovanje; zaštita potrošača; vanjske granice Europske unije

Izradu ove studije, kao i petnaest tematskih studija na kojima se ona zasniva, inicirala je i poduprla Vlada Republike Hrvatske. Vrlo velik tim okupljenih znanstvenika i stručnjaka, te njihova prethodno stečena znanja i iskustva, omogućili su da se ovo opsežno i vrlo važno istraživanje dovrši u razmjerno kratkom roku. Rad je započeo u srpnju 2006., a završio krajem travnja 2007. Nositelj čitavog istraživanja bio je Ekonomski institut, Zagreb, a u izradi su tematskih studija surađivali i Institut za turizam, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Institut za energetiku i zaštitu okoliša "Ekonerg" te istraživači iz niza drugih istraživačkih i znanstvenih organizacija. U pripremi su aktivno sudjelovali brojni stručnjaci iz tijela državne uprave. Popis tematskih studija, autora i urednika ; █ Studija br.:1. Makroekonomski učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji/ Andrea Mervar (urednica), Ekonomski institut, Zagreb, Katarina Bačić, Ekonomski institut, Zagreb, Danijel Nestić, Ekonomski institut, Zagreb, Maruška Viz