engleski

Aseptic necrosis of hip and knee

Idiopatska aseptična nekroza karakterizirana je prekidom cirkulacije krvi, čija je posljedica promjena u mikrostrukturi kosti, kasnije u subhondralnoj frakturi, deformaciji, a kao posljedici svega, sekundarnoj artrotskoj promjeni. Prvi opisi datiraju još iz XIX stoljeća, ali prvi potpuniji opis dao je Schmorl 1924. godine. Najčešća lokalizacija je glava bedrene kosti, a potom po učestalosti dolazi proksimalni kraj tibije, distalni kraj femura, glava humerusa, te distalni kraj tibije. U izvjesnom broju slučajeva bolest se može javiti u multiplom obliku. Idiopatska aseptična nekroza kosti je multifaktorijalna bolest. 1979. godine Jones u svojim radovima navodi čak 46 bolesti i stanja koje mogu biti uzrokom idiopatske aseptične nekroze. Ista je primjećena kod raznih metaboličkih poremećaja organizma, bolesti kardio-vaskularnog sustava i krvotvornih organa, reumatskih bolesti, pri bolestima jetre i gušterače, dužeg uzimanja kortikosteroida, nakon transplantacije bubrega, dekompresijske bolesti, alkoholizma, zračenja, hemofilije, sistemskog lupus eritematodesa, Gaucherove bolesti, te HIV pozitivnih bolesnika. Bolest se češće javlja kod muškaraca, mla|e životne dobi (30-40 godina). U SAD godišnje se s ovom dijagnozom javlja 10000 do 20000 novih bolesnika. Idiopatska aseptična nekroza kosti općenito se objašnjava vaskularnim i mehaničkim čimbenicima. Vaskularni čimbenici dovode do opstrukcije lumena krvnih žila (tromboza, embolija), dok mehanički čimbenici djeluju pritiskom na stijenku krvnih žila i intraosalne membrane (kompresija, trauma). Bol je obično prvi simptom koji se javlja, najčešće u preponi, ali se može javiti u natkoljenci ili samom koljenu. U početku se javlja pri opterećenju, a kasnije i u mirovanju. Prisutno je šepanje uz ograničenu fleksiju, abdukciju i unutarnju rotaciju. Bolnost se javlja prilikom kliničkog pregleda kada izvodimo fleksiju i unutarnju rotaciju. Osim kliničkog pregleda u dijagnostici koristimo RTG obradu, CT, scintigrafiju i MRI. Prilikom RTG obrade osim standardne AP snimke koristimo i snimke po Schneideru pomoću kojih imamo uvid u smještaj i veličinu promjene unutar glave bedrene kosti. Budući da RTG slika pokazuje samo sjenu mineralnog dijela kosti ista nije povoljna za ranu dijagnostiku. Scintigrafija sa 99m tehnecij difosfonatom je vrlo rano pozitivna, ali pretraga nije specifična budući da nakupljanje radiotrasera može biti pozitivno i u brojnim drugim stanjima (osteomijelitis, prijelom, artritis, tumor itd.). Kompjuterizirana tomografija nam daje uvid unutar same kosti te se na ovaj način lakše odre|uje opsežnost bolesti u ranijim stadijima. MRI je sigurno najbolja i najspecifičnija pretraga koja najranije otkriva promjene unutar kosti, te nam na taj način omogućuje što brže provo|enje odgovarajućeg liječenja. Diferencijalno dijagnostički moramo misliti na sinovitis kuka ili prijelom zamora u području vrata bedrene kosti. Liječenje idiopatske aseptične nekroze može biti konzervativno ili što je daleko češće operacijsko. Prilikom konzervativnog liječenja, koje se može pokušati u početnoj fazi bolesti provodi se rasterećenje uz nesteroidne protuupalne lijekove. Postoji čitav niz metoda koje se primjenjuju prilikom operacijskog liječenja. Najčeš će se primjenjuju intertrohanterne osteotomije, od koji je najčešća antefleksijska korektivna osteotomija. U uznapredovalim slučajevima vrši se ugradnja totalne endoproteze kuka. Uz ove dvije najčešće operacije postoji još čitav niz operacija kao npr. artrodeza kuka, dekompresije uz upotrebu koštanog transplantata, operacije s vaskularnim koštanim transplantatom, transplantacija osteohondralnog alografta, transtrohanterna rotacijska osteotomija (Sugioka) itd. Izbor operacije prvenstveno ovisi o stupnju uznapredovalosti bolesti, te o dobi i op ćem stanju bolesnika. Za prevenciju nastanka aseptične nekroze preporuča se izbjegavanje konzumacije alkohola, dugotrajno uzimanje kortikosteroida, te primjenjivati pravilnu dekompresiju prilikom ronjenja.

knee; hip; necrosis; aseptic

nije evidentirano