hrvatski

Krunoslav Ljolje

Krunoslav Ljolje, redoviti član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dugogodišnji profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, bio je veliki znanstvenik i učitelj fizike. Rođen u Jajcu 29. srpnja 1928. godine, gimnaziju je završio u Sarajevu 1947. godine, a studij fizike i matematike na Pririodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1951. godine. Odmah nakon toga izabran je za asistenta na Katedri za matematiku i fiziku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Već kao student Zagrebačkog sveučilišta pokazao je posebnu sklonost i izrazit smisao za znanstveno-istraživački rad, što je odmah zapazio profesor Ivan Supek te je u periodu 1951-1954. radio na doktorskoj disertaciji pod njegovim mentorstvom. Disertaciju pod naslovom “ Kvantna teorija električne vodljivosti” obranio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. godine, u 26. godini života. Dr. Ljolje 1955. godine izabran je za docenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Istovremeno, do 1959/1960. godine, bio je predavač i rukovoditelj grupe za Fiziku čvrstog stanja na poslijediplomskom studiju koji je organizirao Institut “ Ruđer Bošković” u Zagrebu te član prve jezgre teorijske fizike instituta. U periodu 1960.-1962. godine dr Krunoslav Ljolje bio je gostujući profesor i istraživač na Sveučilištu Illinois, te gost više sveučilišta u SAD-u 1969. godine. Povratkom u Sarajevo nastavio je nastavnički rad na Odsjeku za fiziku novoosnovanog Prirodno-matematičkog fakulteta, te je 1963. godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog, a 1968. godine u zvanje redovitog profesora. Dugi niz godina je vodio Katedru za teorijsku fiziku i bio predstojnik Zavoda za teorijsku fiziku, a u periodu od 1981. do 1984. godine bio i dekan fakulteta. Umro je u Sarajevu 16. siječnja 2003. godine. Osnovno područje znanstvenog interesa profesora Ljolje bilo je široko: kvantna teorija mnoštva čestica i fizika kondenzirane tvari, kvantna i klasična teorija polja, prvenstveno teorija elektromagnetskog i Diracovog polja, te Einsteinova opća teorija relativnosti - teorija gravitacijskog polja. Najveći dosezi sažeto bi se mogli navesti: Ljolje-Feenbergova valna funkcija u kvantnoj fizici mnoštva čestica, povezanost i sličnost Maxwelova i Diracova polja, ispravna kanonska formulacija Diracova polja, te na tim osnovama preformulacija klasične i kvantne elektrodinamike. Rezultat znanstvenog istraživanja profesora Ljolje je veliki broj originalnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim svjetskim časopisima, kojima je privukao pažnju domaće i strane znanstvene javnosti. Veliki znanstveni ugled rezultirao je članstvom u Akademij nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Njen redoviti član postao je već 1975. godine. Bio je dugo godina član uredništva znanstvenih časopisa Fizika i Bulletin scientifique. Sudjelovao je u nastavi poslijediplomskih studija iz fizike, ne samo na Sarajevskom, nego i na Zagrebačkom i Ljubljanskom sveučilištu. Bio je mentor pri izradi velikog broja diplomskih i magistarskih radova, te doktorskih disertacija iz fizike obranjenih na Sarajevskom i na Zagrebačkom sveučilištu. Ukratko bio je istinski zaljubljenik u fiziku i simbol fizike na ovim prostorima.

Ljolje; biografija

nije evidentirano