Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 305906

Eksperimentalno vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske


Burušić, Josip; Babarović, Toni
Eksperimentalno vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske, 2007. (izvješće).


Naslov
Eksperimentalno vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske
(Experimental external evaluation of educational objectives in Croatian primary schools)

Autori
Burušić, Josip ; Babarović, Toni

Izvornik
Eksperimentalno vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća u osnovnim školama Republike Hrvatske

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvješće

Godina
2007

Ključne riječi
Vanjsko vrednovanje; obrazovna postignuća; osnova škola
(External evalution; educational objectives; primary school)

Sažetak
U školskoj 2006./2007. godini hrvatske osnovne škole pohađa nešto manje od 400 tisuća učenika u svih osam razreda. Nastojeći se usredotočiti na poboljšanje i usklađeno djelovanje u pogledu osiguranja i podizanja kvalitete osnovnoškolskog sustava, MZOŠ i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nužnim su postavili razvoj modela i provođenje vrednovanja u hrvatskim osnovnim školama. Rezultati i spoznaje izloženi u ovom istraživačkom izvještaju u tom kontekstu predstavljaju prvi korak u uspostavi cjelovitoga sustava vanjskoga vrednovanja osnovnih škola. U konačnici, kada vanjsko vrednovanje zaživi, sadržavat će jedinstven pristup i metodologiju vrednovanja, načine redovitog nacionalnog vrednovanja i ispitivanja, te sustav kontinuiranog praćenja i evaluacije kakvoće školskoga sustava na temelju postavljenih indikatora kakvoće koji su prihvaćeni i u europskim okvirima. Polazeći od važnosti osnovnog školstva i njegove temeljne uloge u sustavu obrazovanja i odgoja, ove se školske godine nametnula nezaobilazna potreba da se s aktivnostima vanjskoga vrednovanja započne i u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Time bi se dobile empirijski izvedene spoznaje koje će poslužiti kao polazišna osnova za prihvaćanje cjelokupnog modela vrednovanja osnovnih škola u RH, te dobivanje valjanih, pouzdanih i objektivnih pokazatelja o funkcioniranju osnovnoškolskoga sustava. Kako je riječ o prvim aktivnostima u pogledu vanjskoga vrednovanja osnovnoškolskoga sustava postavljeni su ciljevi različite složenosti, uključenosti i vremenskog roka potrebnog za ispunjavanje cilja. Projekt je eksperimentalne naravi, budući se nisu još stekli, na jednoj strani, administrativni uvjeti za provođenje cjelokupnoga postupka vanjskoga vrednovanja u osnovnim školama, a na drugoj strani, nije još opravdano pristupati cjelovitom vanjskome vrednovanju dok se ne steknu osnovne spoznaje o najopravdanijem pristupu vrednovanju i mogućnostima svih aktera uključenih u te aktivnosti. Temeljni ciljevi projekta eksperimentalnog vrednovanja obrazovnih postignuća osnovnih škola bili su: 1.Započeti s aktivnostima upoznavanja osnovnih škola s postupkom vanjskoga vrednovanja obrazovnih postignuća 2.Započeti s aktivnostima razvijanja infrastrukture za postupak vrednovanja obrazovnih postignuća na različitim razinama 3.Eksperimentalno provesti standardizirano vrednovanja obrazovnih postignuća u osnovnim školama u RH iz nastavnih predmeta hrvatski jezik i matematika 4.Pribaviti empirijski izvedenu osnovicu za razvoj cjelokupnoga postupka vrednovanja u osnovnim školama 5.Započeti s aktivnostima razvijanja svijesti o nužnosti prihvaćanja postupka i ishoda vanjskoga vrednovanja kao smjernica u planiranju i provođenju politike obrazovanja Aktivnosti vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća započete ovim projektom naišle su na pozitivnu reakciju i odjek u svim redovitim osnovnim školama RH, koje su bile uključene u ispitivanje. Kako među učenicima tako i među nastavnim osobljem. Ispitu iz hrvatskog jezika pristupilo je 98, 33% učenika od njih 10690 predviđenih da sudjeluju u ispitivanju, a ispitu iz matematike 98, 17%, učenika što je izvrstan odziv. Osnovne škole procjenjuju sve aktivnosti organizirane u kontekstu ovog projekta vrlo kvalitetnim i profesionalnim te su mišljenja da se nisu susretale s značajnijim problemima u organizaciji i provedbi vanjskog vrednovanja. Na razini pojedinih škola formirana su ispitna povjerenstva za provedbu standardiziranog ispitivanja u školi, a organizacijom više instrukcijskih seminara i pripremom niza publikacija o vanjskom vrednovanju i ovom projektu škole su senzibilizirane za aktivnosti vanjskoga vrednovanja. Time se je započelo s razvijanjem nužne infrastrukture za cjelovito provođenje vanjskog vrednovanja u osnovnim školama. U sljedećim aktivnostima i vremenu koje dolazi potrebno je sustavno raditi na poboljšanju i stručnom osposobljavanju svih sudionika u procesu vrednovanja, nizom aktivnosti i radnji kako bi se u konačnici moglo organizirati i provoditi vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća uz jamstvo najviših standarda vrsnosti i kvalitete. Rezultati o ispitima korištenim u ispitivanju te povezanosti rezultata na ispitima s dosadašnjim pokazateljima o učenicima svjedoče kako je u slučaju ovog projekta riječ o metrijski dobro organiziranom standardiziranom ispitivanju obrazovnih postignuća hrvatskog jezika i matematike na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Na državnoj razini učenici su u prosjeku uspješno riješili 58, 9% ispita iz hrvatskog jezika, odnosno 54, 7% ispita iz matematike, što se može smatrati dobrim rezultatima. Po uspješnosti prosječnih rezultata ispita iz hrvatskog jezika na prvom su mjestu učenici Krapinsko-zagorske županije s prosječnom riješenošću ispita od 63, 1%, zatim učenici grada Zagreba sa 62, 7% te Dubrovačko-neretvanske županije s 62, 4%, dok su najslabiju prosječnu riješenost ispita postigli učenici Virovitičko-podravske županije koja iznosi 51, 1% uspjeha na ispitu. Učenici Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Krapinsko-zagorske županije te grada Zagreba postigli su na ispitu iz matematike najbolji uspjeh s prosječnom riješenošću ispita oko 60%, dok su učenici Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije postigli najlošije rezultate s prosječnom riješenošću ispita iz matematike ispod 50% mogućih bodova na ispitu. Rezultati ovog eksperimentalnog vanjskog vrednovanja upućuju na moguću osnovanost indicija kako postoji prilična i nezanemariva neujednačenost u postignućima pojedinih škola te u osnovnoškolskom sustavu općenito. Izračunati pokazatelji, koje je potrebno u sljedećim vrednovanjima opovrgnuti ili potvrditi, govore kako se raspon postignuća škola na nacionalnoj razini iz matematike kreće do 75% bodova na ispitu, dok je u slučaju hrvatskog jezika nešto manji i kreće se do 50% bodova na ispitu. Javljaju se i znatne razlike u postignućima škola unutar pojedinih županija. Najveće se razlike javljaju u slučaju ispita iz matematike u Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Varaždinskoj županiji dok je u slučaju hrvatskog jezika najveća razlika u prosječnim rezultatima škola unutar Varaždinske županije. Analiza postignuća pojedinih škola unutar županija provedena uspoređivanjem njihovih rezultata s rezultatima na nacionalnoj razini kazuje kako oko 56% škola Bjelovarsko-bilogorske županije, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije po prosječnim rezultatima ispita iz hrvatskog jezika spada u 25% najlošijih škola u Republici Hrvatskoj, dok je zabrinjavajući podatak da 81, 3% osnovnih škola Virovitičko-podravske županije spada u 25% najlošijih škola u Republici Hrvatskoj kada je riječ o ispitivanju obrazovnih postignuća iz matematike. Ipak ove rezultate treba uzeti s priličnom rezervom zbog specifičnih ciljeva ovoga projekta, njegove organizacije i načina provedbe. Njih treba prije svega promatrati kao poticaj da se daljnjim provođenjem vanjskog vrednovanja u kojem će primarni fokus biti postignuća škola i njihova usporedba, dođe do stvarne slike o ujednačenosti postignuća škola. Rezultati do kojih se došlo provođenjem eksperimentalnog vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća predstavljaju stoga dobru osnovu za buduće aktivnosti, a nikako dokaz o stvarnoj slici koja u osnovnoškolskom sustavu postoji. Povezanosti izmjerenih obrazovnih postignuća učenika iz hrvatskog jezika i matematike s različitim obilježjima škola, obilježjima učitelja i nastave, te obilježjima učenika koje su se pokazale u ovom ispitivanju upućuju na niz vrijednih i korisnih spoznaja. Učenici koji dolaze iz škola kojima je osnivač neki od gradova, nasuprot učenika koji dolaze iz škola kojima je osnivač neka od županija postižu bolje rezultate na ispitima. Također, učenici iz škola iz područja posebne državne skrbi ili brdsko-planskih škola postižu nešto slabije uspjehe u pogledu stvarnih postignuća od učenika drugih škola. Materijalno-prostorna obilježja škola iskazana preko posjedovanja vlastite sportske dvorane, raspoloživog prostora za nastavu, broja raspoloživih knjiga i računala skromno su do umjereno povezana s postignućima učenika, što se može objasniti time da kvalitetni i zadovoljavajući uvjeti rada škola predstavljaju nužni preduvjet rada škola, kako bi se uopće stvorile pretpostavke za realizaciju svih potencijala učenika, učitelja i samih škola. Pri tomu je očito da je njihov utjecaj na obrazovna postignuća učenika prije svega neizravan, a ne uzročno-posljedični. S druge strane, obilježja učitelja i nastave značajnije i izraženije su povezana s izmjerenim postignućima učenika. Škole koje imaju u cijelosti stručno zastupljenu nastavu, u kojima postoji veći broj stručnih suradnika, u kojima se tijekom obrazovnog ciklusa učenicima nisu mijenjali predmetni učitelji te koje izvode nastavu u specijaliziranim učionicama jesu škole iz kojih dolaze učenici koji postižu bolje rezultate na ispitima i hrvatskog jezika i matematike. Učenici koje su poučavale učiteljice hrvatskog jezika i matematike postižu također u prosjeku bolje rezultate od učenika koje su poučavali učitelji, pri čemu su najuspješniji učenici koje su poučavali učitelji/učiteljica hrvatskog jezika s stručnom spremom VSS profesor hrvatskog jezika, a u slučaju matematike VŠS učitelj/učiteljica matematike. Zanimljive su spoznaje ovog ispitivanja vezane uz nastavno iskustvo i radni staž predmetnih učitelja hrvatskog jezika i matematike. Premda su vrlo malene razlike između učitelja različitog radnog staža po pitanju uspješnosti njihovih učenika na ispitima, može se ipak vidjeti svojevrsni trend u slučaju postignuća iz hrvatskog jezika, gdje je vidljiv porast postignuća učenika s godinama staža učitelja, dok u slučaju rezultata na ispitu iz matematike dolazi do pada uspješnosti učenika koje su poučavali učitelji koji imaju više od 40 godina radnog staža. Dodatni uvid daju rezultati o uspješnosti učenika koje su poučavali učitelji, učitelji mentori i učitelji savjetnici. U slučaju ovih usporedbi, učitelji savjetnici jesu ti čiji učenici postižu najbolje rezultate na oba ispita, te ih slijede učitelji mentori i učitelji bez dodatnih zvanja, što svjedoči tomu da godine radnog iskustva same po sebi nisu te koje utječu na uspješnost poučavanja već je nužno uzeti u obzir druga važna obilježja učitelja koja čine razliku između ovih skupina po zvanjima. Drugim riječima, za dosezanje optimalne razine poučavanja učenika koja daje vrsne rezultate učiteljima nije dovoljno samo radno iskustvo i iskustvo poučavanja u škola već i niz aktivnosti vlastitog stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kojih je dio propisan kroz uvjete napredovanja u pojedina školska zvanja. Niz obilježja samih učenika koja su nam bila dostupna u ovom ispitivanju značajno je i izravno povezan s postignućima koja učenici postižu na ispitu hrvatskog jezika i matematike u eksperimentalnom vrednovanju. Kao prvo, pokazalo se kako učenice postižu značajno bolji uspjeh od učenika, posebice u slučaju ispita iz hrvatskog jezika. Učenici koji putuju do škole i oni čiji roditelji imaju nižu stručnu spremu postižu značajno slabije rezultate na ispitima. Također, narušene socijalne i obiteljske prilike negativno utječu na uspješnost učenika. U vrednovanju se pokazalo kako postoji povezanost između dosadašnjeg školskog uspjeha učenika izraženog kroz opći uspjeh, ocjene iz hrvatskog jezika i matematike na očekivani način. S boljim školskim ocjenama raste i uspješnost na oba ispita. Dosadašnje školske ocjene i izmjerena postignuća hrvatskog jezika i matematike dijele oko 50% zajedničke varijance, što je zadovoljavajući i prihvatljiv iznos, te svjedoči o zadovoljavajućoj valjanosti ispitnih materijala. S druge strane, dobiveni rezultati kazuju da se ispitivanje obrazovnih postignuća hrvatskog jezika i matematike po predmetu ispitivanja značenjem ne može svesti na klasično školsko ocjenjivanje, pošto je evidentno da su ovim vanjskim vrednovanjem zahvaćena i postignuća učenika koja nisu obuhvaćena uobičajenim školskim ocjenjivanjem. Pribavljeni rezultati i spoznaje dobiveni provođenjem eksperimentalnog vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća osnovnih škola u Republici Hrvatskoj ukazali su na pojedine elemente vanjskog vrednovanja na koje je nužno obratiti posebnu pozornost. Potrebno je poduzeti dodatni napor kako bi se ti elementi što bolje osmislili i usavršili kako bi se moglo doći do optimalnog modela vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća u osnovnim školama. U tom je kontekstu potrebno značajne napore usmjeriti na razvijanje sustavnog načina i mehanizma prikupljanja podataka o obilježjima škola, učitelja, nastave i učenika, donijeti administrativne odluke o ulozi, mjestu i načinu provođenja vanjskog vrednovanja u osnovnoškolskom sustavu kojima će se otkloniti ili smanjiti pojedine prijetnje samom vrednovanju, njegovoj organizaciji i provedbi te kojima će se regulirati način korištenja rezultata vanjskog vrednovanja. Također potrebno je razmotriti ulogu i mjesto ravnatelja škola u postupku vanjskog vrednovanja te usmjeriti značajne napore u poboljšanje i usavršavanje rada sa stručnim radnim skupinama za pojedina nastavna područja i predmete, što može zahtijevati i promjenu paradigme samog pristupa ali i načina izrade ispitnih materijala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb