Učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca (CROSBI ID 529564)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Mašek, Tomislav ; Mikulec, Željko ; Valpotić, Hrvoje ; Kušće, Luana ; Mikulec, Nataša
engleski
Učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca
Proveden je pokus da bi se utvrdio učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca u kasnoj laktaciji. Dosadašnji rezultatu kod preživača upućuju na mogućnost povećanje mliječnosti i promjene u krvnim parametrima, ali su rezultati kontradikotorni. U pokusu je korišteno 40 mliječnih ovaca (istarska pramenka X istočno frizijska) od 20. do 28. tjedna laktacije. Sve životinje su bile multiparne, prosječno stare 2, 5 godina. Ovce su bile strojno mužene dva puta dnevno (6h i 17h) u dvostrukom izmuzištu. Pokusne životinje su izabrane između 347 mliječnih ovaca. Tijekom predtretmana primale su isti obrok baziran na paši i dodatku koji je sadržavao kukuruz (66, 3% ), sojinu sačmu (18, 7%), posije (6%) i vitaminsko mineralnu predmješavinu. Tijekom 150. dana podijeljene su u dvije grupe: kontrolnu skupinu (KS) i pokusnu skupinu (SC) koja je u hrani dobivala 1g dnevno živih stanica kvasca. Tijekom pokusa je praćena: količina mlijeka, kemijski sastav mlijeka i krvni parametri. Ukupna količina mlijeka je bila veća u SC skupini 21. dan mjerenja (p < 0, 1). Količina mlijeka ujutro je također bila veća u SC skupini, ali statistički značajno samo 21. dan (p < 0, 05). Nikakve značajnosti nije bilo u količini mlijeka kod večernjih mužnji. Sastav mlijeka (mliječna mast, bjelančevina, laktoza i suha tvar) i krvni parametri (ukupna bjelančevina, albumin, kolestrol, urea, kreatinin, trigliceridi, Ca i P) se nisu značajno razlikovali između eksperimentalne i kontrolne skupine. Na osnovi rezultata pokusa zaključili smo da dodavanje živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae ) u obrok ovaca u kasnoj laktaciji nije statistički značajno utjecalo na praćene parametre kod hranidbe pašom i dodatkom. Razlozi za to mogu uključivati više čimbenika, a kao najvažnije smo naveli: razdoblje laktacije, terenske uvjete kao i kontradikotorne rezultate primjene kvasca kod preživača. Međutim, ukupna količina mlijeka je bila veća u skupini s dodatkom stanica kvasca (602, 9 i 630, 28, za KS i SC) kao što je i jutarnja količina mlijeka dosegla značajnost 21. dan. Iz tih razloga smatramo da su potrebna daljnja istraživanju u ranijoj fazi laktacije i pod drugim hranidbenim uvjetima kako bi se utvrdio utjecaj živih stanica kvasca na proizvodne rezultate mliječnih ovaca.
sheep; yeast; production results
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
52-52.
2005.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Znanstveno-stručni sastanak Veterinarska znanost i struka : zbornik sažetaka
Cvrtil, Željka
Zagreb: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
953606050X
Podaci o skupu
Znanstveno-stručni sastanak "Veterinarska znanost i struka"
poster
06.05.2005-06.05.2005
Zagreb, Hrvatska