Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca (CROSBI ID 529564)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mašek, Tomislav ; Mikulec, Željko ; Valpotić, Hrvoje ; Kušće, Luana ; Mikulec, Nataša Učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca // Znanstveno-stručni sastanak Veterinarska znanost i struka : zbornik sažetaka / Cvrtil, Željka (ur.). Zagreb: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005. str. 52-52

Podaci o odgovornosti

Mašek, Tomislav ; Mikulec, Željko ; Valpotić, Hrvoje ; Kušće, Luana ; Mikulec, Nataša

engleski

Učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca

Proveden je pokus da bi se utvrdio učinak živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae) na proizvodne rezultate mliječnih ovaca u kasnoj laktaciji. Dosadašnji rezultatu kod preživača upućuju na mogućnost povećanje mliječnosti i promjene u krvnim parametrima, ali su rezultati kontradikotorni. U pokusu je korišteno 40 mliječnih ovaca (istarska pramenka X istočno frizijska) od 20. do 28. tjedna laktacije. Sve životinje su bile multiparne, prosječno stare 2, 5 godina. Ovce su bile strojno mužene dva puta dnevno (6h i 17h) u dvostrukom izmuzištu. Pokusne životinje su izabrane između 347 mliječnih ovaca. Tijekom predtretmana primale su isti obrok baziran na paši i dodatku koji je sadržavao kukuruz (66, 3% ), sojinu sačmu (18, 7%), posije (6%) i vitaminsko mineralnu predmješavinu. Tijekom 150. dana podijeljene su u dvije grupe: kontrolnu skupinu (KS) i pokusnu skupinu (SC) koja je u hrani dobivala 1g dnevno živih stanica kvasca. Tijekom pokusa je praćena: količina mlijeka, kemijski sastav mlijeka i krvni parametri. Ukupna količina mlijeka je bila veća u SC skupini 21. dan mjerenja (p < 0, 1). Količina mlijeka ujutro je također bila veća u SC skupini, ali statistički značajno samo 21. dan (p < 0, 05). Nikakve značajnosti nije bilo u količini mlijeka kod večernjih mužnji. Sastav mlijeka (mliječna mast, bjelančevina, laktoza i suha tvar) i krvni parametri (ukupna bjelančevina, albumin, kolestrol, urea, kreatinin, trigliceridi, Ca i P) se nisu značajno razlikovali između eksperimentalne i kontrolne skupine. Na osnovi rezultata pokusa zaključili smo da dodavanje živih stanica kvasca (Saccharomyces cerevisiae ) u obrok ovaca u kasnoj laktaciji nije statistički značajno utjecalo na praćene parametre kod hranidbe pašom i dodatkom. Razlozi za to mogu uključivati više čimbenika, a kao najvažnije smo naveli: razdoblje laktacije, terenske uvjete kao i kontradikotorne rezultate primjene kvasca kod preživača. Međutim, ukupna količina mlijeka je bila veća u skupini s dodatkom stanica kvasca (602, 9 i 630, 28, za KS i SC) kao što je i jutarnja količina mlijeka dosegla značajnost 21. dan. Iz tih razloga smatramo da su potrebna daljnja istraživanju u ranijoj fazi laktacije i pod drugim hranidbenim uvjetima kako bi se utvrdio utjecaj živih stanica kvasca na proizvodne rezultate mliječnih ovaca.

sheep; yeast; production results

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

52-52.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Znanstveno-stručni sastanak Veterinarska znanost i struka : zbornik sažetaka

Cvrtil, Željka

Zagreb: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

953606050X

Podaci o skupu

Znanstveno-stručni sastanak "Veterinarska znanost i struka"

poster

06.05.2005-06.05.2005

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Veterinarska medicina