Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Utjecaj i prilagodba klimatskim promjenama područja: Hidrologija i vodni resursi Istraživanja sektora utjecaja: Hidrologija i vodni resursi (CROSBI ID 760247)

Druge vrste radova | izvještaj

Gereš, Dragutin Utjecaj i prilagodba klimatskim promjenama područja: Hidrologija i vodni resursi Istraživanja sektora utjecaja: Hidrologija i vodni resursi // Drugo, treće i četvrto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). 2006.

Podaci o odgovornosti

Gereš, Dragutin

hrvatski

Utjecaj i prilagodba klimatskim promjenama područja: Hidrologija i vodni resursi Istraživanja sektora utjecaja: Hidrologija i vodni resursi

UTJECAJ I PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA: Vode su medu najznacajnijim prirodnim resursima Republike Hrvatske. Iako pripada zemalja gdje problemi s vodom nisu ogranicavajuci faktor razvitka, klimatske promjene uzrokovat ce probleme u vodoopskrbi i podmirenju rastucih potreba za pitkom vodom. Prema scenarijima koji predvidaju porast temperature zraka od 0, 8 do 0, 9 oC, u panonskom dijelu Hrvatske doći će do smanjenja godišnjih kolicina oborine za 10%, a porast će i godišnja evapotranspiracija. Ukupne godišnje oborine u razdoblju 1961.-1990. varirale su od minimalnih 815 mm, 1983. do maksimalnih 1324 mm 1966. godine. Raspon iznosi 509 mm ili oko 45% prosječne vrijednosti. Iz prikaza se vidi opadajuci trend koji prosjecno iznosi oko 7 mm godišnje, što znaci da je došlo do smanjenja godišnjih oborina za oko 210 mm. Promjene u oborinskom režimu utjecat ce na velicinu, vrijeme pojave, cestinu i intenzitet poplava i suša. // Promjene ili varijacije klime u kombinaciji s antropogenim zahvatima značajno su utjecale na promjene hidrološkog režima otvorenih vodotoka. Na promjene ce drugacije reagirati slivovi različitih velicina, geološke i pedološke podloge kao i s različitim biljnim pokrivačem. Moguće smanjenje otjecanja vodotoka izazvat ce nedostatak vode u ljetnom razdoblju. Porast prosječnih mjesečnih protoka na rijeci Dravi u razdoblju 1976. - 2000. godine zabilježen je samo u listopadu kao posljedica promjene u režimu otjecanja. Nekoć se Drava duž cijelog toka ponašala po glacijalnom režimu otjecanja. Posljednjih 20-ak godina alpski ledenjaci su se znacajno otopili, a snježni pokrivač postao manji ili se brže otapa, pa su postale izraženije karakteristike kišnog režima. Najvece smanjenje protoka opaženo je u lipnju, srpnju i kolovozu, kada su vode Drave najintenzivnije hranjene otapanjem ledenjaka i snijega u gornjem dijelu sliva. Slični procesi, iako ne tako jasno izraženi, opažaju se i duž toka rijeke Save. // Ekstremno visoki vodostaji i poplave cešce se pojavljuju, što je jasan pokazatelj znacajnih klimatskih promjena. Rekordni vodeni val Dunava koji je poplavio srednjoeuropske zemlje u kolovozu 2002., zabilježen je i u Hrvatskoj. Vodostaj Dunava kod Batine iznosio je +731 cm na vrhuncu vodenog vala, 22. kolovoza 2002. godine. // Linearni trend opadanja srednjih godišnjih protoka rijeke Dunava iznosi prosjecno 6, 2 m3/s godišnje. Do 1942. postojao je porast protoka, a u razdoblju 1943. - 1983. srednji godišnji protoci uglavnom su oko prosjeka. Trend opadanja zapoceo je 1984. i trajao do 1992. godine. Trenutacno su srednji godišnji protoci Dunava u laganom porastu ili stagnaciji. // Veliki dijelovi hrvatskog teritorija ugroženi su vodnom, a djelomično i eolskom erozijom. Erozijski procesi mogu uzrokovati izuzetno velike štete. Dok se s jedne strane ispiru plodna zemljišta na strmim i nezašticenim poljoprivrednim površinama brdskih dijelova slivova i time izravno smanjuju prinosi poljoprivredne proizvodnje, s druge se strane smanjuju retencijski kapaciteti tala za zadržavanje oborinskih voda, čime se pospješuje stvaranje bujičnih tokova. Intenzivni procesi vodne erozije s mnoštvom razornih bujica naročito su prisutni na jadranskim slivovima s flišnom podlogom (središnja Istra, dijelovi Kvarnerskog primorja i Gorskog Kotara, dijelovi Like, Dalmacije i otoka) dok su u kontinentalnim dijelovima Hrvatske oni manje vidljivi, ali su takoder vrlo štetni. Eolska erozija najintenzivnija je u priobalju i na otocima, a djelomice u sjevernoj Hrvatskoj. // ISTRAŽIVANJA PO SEKTORU UTJECAJA: Procjena utjecaja klimatskih promjena na vode u maloj, ali geološki i klimatski izuzetno raznolikoj državi kao što je Hrvatska, zavisi o procjeni promjena oborina, evapotranspiraciji i odredivanju buducih potreba za vodom. Sadašnje spoznaje ne omogućuju preciznu procjenu utjecaja klimatskih promjena u ovom sektoru. Očuvanje i razvoj vodnih resursa i agrotehničkih sustava, kao i primjena strategije upravljanja vodama bitni su preduvjet prilagodbe, o čemu ovisi i ekonomski razvoj države. Ekstremne hidrološke pojave, primjerice poplave, ne mogu se izbjeći, ali se mogu ublažiti posljedice. Samo jedna velika poplava može nanijeti štete koliko iznose 30-godišnja ulaganja u obranu od poplave. Novi strateški pristup zahtijeva daljnja ulaganja u obranu od poplave i integralni pristup upravljanju vodnim resursima. Pojave suše nisu sporadična pojava, već se u cijeloj Hrvatskoj dugoročno očekuje nedostatak vode u vegetacijskom razdoblju i tijekom turističke sezone, kada su potrebe najveće. Stoga se predlaže istraživanje i suradnja s drugim zemljama čija se pozitivna iskustva u suzbijanju suše mogu primijeniti. // U okviru sektora hidrologije i vodnih resursa predlažu se sljedeće aktivnosti istraživanja utjecaja i prilagodbe klimatskim promjenama: praćenje i bilježenje hidrometeoroloških podataka ; procjena utjecaja promjene klime na evapotranspiraciju i otjecanje ; procjena utjecaja promjene klime na bilancu voda ; procjena utjecaja promjene klime na aktivnosti upravljanja vodama ; izrada regionalnih studija utjecaja očekivanih promjena klime na vodne resurse.

promjena klime; hidrologija; vodno bogatstvo; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Impact assessment and adaptation to climate change: Hydrology and water resources Research in the impact sector: Hydrology and water resources

nije evidentirano

climate change; hydrology; water resources; Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Drugo, treće i četvrto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

2006.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Građevinarstvo