hrvatski

Izraženost simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja, mjereno traumatskim upitnicima, ovisno o dužini psihijatrijskog tretmana

Cilj: utvrditi razlike u intenzitetu simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), koji su utvrđeni traumatskim upitnicima Mississippi skalom za ratom uvjetovan posttraumatski stresni poremećaj (Mississippi Scale for Combat-Related Posttraumatic Stress Disorder (M-PTSD)), Los Angeles listom simptoma (Los Angeles Check list (LASC-01)), Pk (Keanneova ljestvica za mjerenje PTSP-a) i Ps (Schlengerova ljestvica za mjerenje PTSP-a) subljestvicama iz MMPI 2 upitnika, ovisno o duljini psihijatrijskog tretmana. Metoda: Odabran je 41 ispitanik iz psihologijske ambulante koji su tijekom prošle i početkom ove godine bili prvi put psihologijski obrađeni i eventualno imali jedan ili dva psihijatrijska pregleda. Do sada nisu bili liječeni, a svi su bili sudionici Domovinskog rata i imaju borbeno iskustvo. Većina je izjavljivala da simptome osjeća već duži niz godina, ali da ih je sada novi Zakon o hrvatskim braniteljima potaknuo da se jave psihijatru i da eventualno, ako mogu, reguliraju svoj status. Komparabilnu skupinu je sačinjavao 41 ispitanik kojima je postavljena dijagnoza PTSP, verificirana od strane psihijatara Odjela za psihotraumu, KB Dubrava, koji se liječe već duži niz godina (prosječno oko 8 godina). Podaci su prikupljeni tijekom prošle i početkom ove godine. Rezultati: ispitanici koji se duži niz godina liječe imaju statistički značajno više izražene simptome iz kruga PTSP-a na M-PTSD upitniku i ukupnom zbroju simptoma u LASC-01 upitniku. Intruzivna sjećanja (simptomi B kategorije) i pojačana pobudljivost (simptomi D kategorije) u LASC-01 upitniku su podjednako izraženi u obje skupine, dok simptomi izbjegavanja (simptomi C kategorije) su značajno više izraženi kod ispitanika koji se duže liječe. Duljina liječenja ne utječe na intenzitet simptoma na dopunskim subljestvicama Pk i Ps u MMPI 2 upitniku. Analizirajući profil dobiven MMPI 2 upitnikom, ispitanici koji su u duljem psihijatrijskom tretmanu, imaju statistički značajno više smetnji koje se registriraju na kliničkim ljestvicama histerije (Hy), depresije (D), psihastenije (Pt), paranoje (Pa) i shizofrenije (Sc), statistički su značajno više neprilagođeni (Mt subljestvica), imaju sniženo samopoštovanje (lse subljestvica) i imaju više poteškoća u socijalnim odnosima (sod subljestvica). Kontrolne skale u MMPI 2 upitniku pokazuju da 41, 5% ispitanika koji su u duljem psihijatrijskom tretmanu, imaju nevalidan profil (mjereno F skalom - skala čudnih odgovora, cutoff=110) ; a 51, 2% ih je sklono agraviranju i/ili simuliranju psihopatologije koja se mjeri F-K indeksom (indeks simulacije, cutoff=13). 51, 5 % ispitanika koji su tek započeli psihijatrijski tretman, ima nevalidan profil (mjereno F skalom, cutoff=90), i 39% ispitanika je sklono agraviranju i/ili simuliranju psihopatologije (F-K indeks, cutoff=13). Nema statistički značajne razlike u rezultatima između te dvije skupine ispitanika s obzirom na agravaciju i/ili simuliranje psihopatologije. Rezultati u kontrolnoj ljestvici Fb, koja ukazuje na nevalidnost odgovora u Pk i Ps skalama, upućuje da 43, 5% (18 ispitanika) koji su u duljem psihijatrijskom tretmanu i 58, 5% (24 ispitanika) iz skupine koja je tek započela s psihijatrijskim tretmanom, agravira smetnje iz kruga PTSP-a. Razlika nije statistički značajna. Zaključak: statistički značajno više izražene smetnje iz kruga PTSP-a mjerene M-PTSD i LASC-01 upitnicima imaju ispitanici koji se duže vrijeme liječe. Dužina liječenja ne utječe na intezitet smetnji koji se mjere Pk i Ps subljestvicama iz MMPI-2 upitnika. Nema statistički značajne razlike u sklonosti agravaciji i/ili simuliranju psihopatologije s obzirom na duljinu liječenja.

PTSP; traumatski upitnici; Mississipi skala za ratom uvjetovani posttraumatski stresni poremećaj; M-PTSD; LASC-01; MMPI2

nije evidentirano