Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 302196

Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku


Ravančić, Gordan
Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku // Ekonomska i ekohistorija - casopis za gospodarsku povijest i povijest okolisa, 2 (2006), 2; 5-21 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku
(Some reflections upon the impact of the Black Death epidemics in 1348 in Dubrovnik)

Autori
Ravančić, Gordan

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija - casopis za gospodarsku povijest i povijest okolisa (1845-5867) 2 (2006), 2; 5-21

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
crna smrt; kuga; Dubrovnik; srednji vijek
(Black Death; plague; Dubrovnik; Middle Ages)

Sažetak
U ovom članku autor analizira neka pitanja u svezi utjecaja Crne smrti iz 1348. na oblikovanje društvenog života Dubrovnika tijekom sljedećih desetljeća, te je li bila prekretnicom dubrovačkog razvoja. Svi izvori svjedoče o velikom demografskom padu. Međutim, zasad nije moguće točnije utvrditi razmjere demografskog gubitka. S druge strane, velik utjecaj na gospodarstvo neupitan je jer je demografski pad uzrokovao trajni porast cijena. Prema svemu sudeći, epidemija je izazvala veliki strah i osvijestila mnoge o vlastitoj smrtnosti i malenkosti pred onim što su smatrali božanskom providnošću. Samim time kuga 1348. godine bila je tek prvi udarac na mentalne sklopove i shvaćanja onovremenih ljudi. Čini se da su preživjeli mislili kako su nakon epidemije “ izbjegli” najgorem. Međutim, njihov stav prema bolesti u osnovi se nije promijenio. Tome u prilog zorno svjedoči činjenica da su gotovo jednako pogubne bile i epidemije tijekom 60-ih godina istoga stoljeća. Djelovanje dubrovačkih vlasti, glede obuzdavanja bolesti u gradu, ostalo je jednako nedjelotvorno kao i tijekom pogubnih mjeseci 1348. godine. Promjena svijesti glede epidemije i mogućnosti njenog sprečavanja i kontrole može se uočiti tek iza 1377. godine i uvođenja prve karantene. Iz svega navedenog proizlazi da je epidemija s polovice 14. stoljeća označila tek prvi korak u mijeni društvene stvarnosti srednjovjekovnog Dubrovnika. Odnos prema životu i smrti značajnije će se promijeniti tek s učestalim pojavama epidemije u Gradu i njegovoj okolici. Međutim, pri tome nikako ne treba izostaviti druge gospodarske i političke čimbenike koji su nesumnjivo doprinijeli toj mijeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0590 - Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život (Irena Benyovsky Latin, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Ravančić, Gordan
Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku // Ekonomska i ekohistorija - casopis za gospodarsku povijest i povijest okolisa, 2 (2006), 2; 5-21 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Ravančić, G. (2006) Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku. Ekonomska i ekohistorija - casopis za gospodarsku povijest i povijest okolisa, 2 (2), 5-21.
@article{article, author = {Ravan\v{c}i\'{c}, G.}, year = {2006}, pages = {5-21}, keywords = {Black Death, plague, Dubrovnik, Middle Ages}, journal = {Ekonomska i ekohistorija - casopis za gospodarsku povijest i povijest okolisa}, volume = {2}, number = {2}, issn = {1845-5867}, title = {Some reflections upon the impact of the Black Death epidemics in 1348 in Dubrovnik}, keyword = {Black Death, plague, Dubrovnik, Middle Ages} }

Časopis indeksira:


  • EconLit