hrvatski

Neka razmišljanja o posljedicama epidemije crne smrti 1348. godine u Dubrovniku

U ovom članku autor analizira neka pitanja u svezi utjecaja Crne smrti iz 1348. na oblikovanje društvenog života Dubrovnika tijekom sljedećih desetljeća, te je li bila prekretnicom dubrovačkog razvoja. Svi izvori svjedoče o velikom demografskom padu. Međutim, zasad nije moguće točnije utvrditi razmjere demografskog gubitka. S druge strane, velik utjecaj na gospodarstvo neupitan je jer je demografski pad uzrokovao trajni porast cijena. Prema svemu sudeći, epidemija je izazvala veliki strah i osvijestila mnoge o vlastitoj smrtnosti i malenkosti pred onim što su smatrali božanskom providnošću. Samim time kuga 1348. godine bila je tek prvi udarac na mentalne sklopove i shvaćanja onovremenih ljudi. Čini se da su preživjeli mislili kako su nakon epidemije “ izbjegli” najgorem. Međutim, njihov stav prema bolesti u osnovi se nije promijenio. Tome u prilog zorno svjedoči činjenica da su gotovo jednako pogubne bile i epidemije tijekom 60-ih godina istoga stoljeća. Djelovanje dubrovačkih vlasti, glede obuzdavanja bolesti u gradu, ostalo je jednako nedjelotvorno kao i tijekom pogubnih mjeseci 1348. godine. Promjena svijesti glede epidemije i mogućnosti njenog sprečavanja i kontrole može se uočiti tek iza 1377. godine i uvođenja prve karantene. Iz svega navedenog proizlazi da je epidemija s polovice 14. stoljeća označila tek prvi korak u mijeni društvene stvarnosti srednjovjekovnog Dubrovnika. Odnos prema životu i smrti značajnije će se promijeniti tek s učestalim pojavama epidemije u Gradu i njegovoj okolici. Međutim, pri tome nikako ne treba izostaviti druge gospodarske i političke čimbenike koji su nesumnjivo doprinijeli toj mijeni.

crna smrt; kuga; Dubrovnik; srednji vijek

nije evidentirano