hrvatski

Posjedovna struktura hrvatske poljoprivrede - limitirajući činitelj agrarne proizvodnje

Posjedovna struktura jedan je od determinirajućih činitelja razvitka svake poljoprivrede, pa tako i hrvatske. Nedvojbeno je da će, dugoročno gledajući, posjedovna struktura odrediti smjer razvitka tržišno orijentirane hrvatske poljoprivrede. Proces izgradnje tržišnom gospodarstvu primjerene posjedovne strukture nije ni jednostavan, ni brz, a ponajmanje jeftin. Brza promjena posjedovne strukture nije moguća, ali ni preporučljiva. Današnja posjedovna struktura hrvatske poljoprivrde rezultat je stoljeća i pol povijesnog razvitka. Drukštveno-ekonomski i politički činitelji snažno su utjecali na proces formiranja posjedovne strukture. Danas Hrvatska ima "atomiziran" posjed od svega 2, 9 ha. Na proces usitnjavanja snažno je u drugoj Jugoslaviji utjecala agrarna reforma i kolonizacija, te zemljišni maksimum od 10 ha. Postojeću, vrlo nepovoljnu strukturu treba u tranzicijskom razdoblju postupno prilagođavati obiteljskom gospodarstvu kao nositelju budućeg razvitka, koje će biti tržišno ekonomski efikasno i profitabilno.

struktura; hrvatska; poljoprivreda

nije evidentirano