hrvatski

Onečišćenost tala i djelotvornost sanacije na mjestu propuštanja C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ Bjelovar i MČS Narta (Brezovac)

Zaključci studijskog rada : Dana 22. ožujka 2007. godine u 900 sati prilikom redovitog obilaska trase cjevovoda radnika PLINACRO-a uočeno je smrznuto tlo pokraj lule za prozračivanje zaštitne kolone ispod nasipa bivše željezničke pruge Bjelovar Garešnica. O zatečenom stanju obaviještene su odgovorne osobe Pogona Šandrovac Bjelovar. Nakon dolaska na navedenu lokaciju uočeno je i eksplozimetrom izmjereno isparavanje ugljikovodika iznad smrznutog dijela oranice površine cca 2 m2. Odmah se pristupilo građevinskim radovima na utvrđivanju dubine i promjera cijevi pokraj zamrznutog dijela uz vatrogasno osiguranje vatrogasaca JVP Bjelovar. Uzet je i obrađen uzorak tekućine koja se procjeđivala iz tla čime je potvrđeno da se radi o produktovodu DN-250 Molve - Budrovac - Šandrovac - Ivanić Grad (Etan) kojim se transportira C2+ frakcija, što je zajednički nazivnik za nestabilni kondenzat, smjese ukapljenog etana, propana i butana s primarnim benzinom i vodom.  Izrađen je operativni plan sanacije i imenovani su voditelji sanacije tehnološkog i ekološkog dijela, te se otklanjanje posljedica propuštanja C2+ frakcija kao i popravak propuštanja odvijao prema operativnom planu i operativnom programu sanacije. Pretpostavka je da je ovom prilikom isteklo 120 litara primarnog benzina. Prema našemu uvidu, poslije akcidenta poduzete su brze (koliko je to bilo moguće zbog nepristupačnosti mjesta akcidenta, korektne i djelotvorne mjere sprečavanja daljnjeg isteka, prema posebnim spisima pod nazivom “ Završno stručno izviješće sanacije propuštanja C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ (mjerno regulacijski čvor) Bjelovar i MČS Narta (Brezovac) (broj zapisa: 5000902-151/07) Sektor proizvodnje nafte i plina, Okrug Podravina, Pogon Molve.  Pri završnom obilasku mjesta propuštanja produktovoda (15. lipanj 2007.) na mjestu incidenata nisu više vidljivi tragovi onečišćenja na površini. Temeljem provedenih kemijskih analiza tla vezanih uz njegovu plodnost vidljivo je da je akcident utjecao na sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. U poglavlju o rekultivaciji navedene su količine krutog stajskog gnoja, te mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati da se izjednači sadržaj organske tvari i hranjiva s okolnim tlom koje nije bilo zahvaćeno onečišćenjem. Ugljikovodici iz C2+ frakcije imaju veliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu, što osobito vrijedi za primarni benzin koji dominira u C2+ frakciji. Budući je u ovom slučaju po pretpostavci djelatnika INA – Industrije nafte isteklo oko 120 litara primarnog benzina najveća opasnost je bila u pojavi eksplozije odmah po uočenju akcidenta. S vremenskom distancom od kada je utvrđen akcident vjerojatnost eksplozije se smanjivala. Pri prvom uzorkovanju tla 1. ožujka u zraku se osjetio miris benzina, slična je situacija bila i 3. ožujka (možda još i jači miris) no pri posljednjem uzorkovanju tla 15. lipnja apsolutno nikakvi mirisi benzina u zraku nisu zamijećeni. Ukupni sadržaj naftnih ulja u površinskom sloju onečišćenog tla samo se na mjestu akcidenta kretao u granicama upozoravajućeg sadržaja odnosno tlo je bilo jako opterećeno ugljikovodicima u prvom uzorkovanju (vlažno tlo – 5. ožujak – grafikon 4.). No, kada su se uzorci tla osušili, odnosno kada je provedeno prozračivanje uzoraka tla sadržaj ukupnih i mineralnih ulja se smanjio na početnu odnosno vrlo slabu opterećenost tla ugljikovodicima. Sadržaj dva od tri ekološki najrelevantnija teška metala – olova i žive odgovara čistom tlu. Kadmij je utvrđen u izrazito viskom sadržaju. U elaboratu smo govorili kroz pretpostavke, što je razlog povećanom sadržaju kadmija. No, budući su 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Sadržaj ostalih teških kovina kreće se u očekivanim granicama, tj. do drugog odnosno trećeg /nikal i krom/ razreda koji ne priječi bilo kakva vid poljoprivrede (pa i ekološke) s tim sadržajem kovina. Temeljem svega navedenog smatramo da puknuće cjevovoda, tj. propuštanje C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ Bjelovar i MČS Narta kod aerodroma u Brezovcu nije prouzročio bitne promjene u tlu. Sadržaj kamdija u povećanom sadržaju utvrđen je u i okolnom tlu koje nije bilo zahvaćenom onečišćenjem, ali i u saniranom tlu. Preporučamo rekultivaciju onečišćene površine izvedbom melioracijske gnojidbe, kako se navodi u poglavlju ovog elaborata gdje se govori o rekultivaciji. S navedenim zahvatima iz poglavlja o rekultivaciji smatramo da bi se tlo dovelo u prvotno stanje, tj. stanje kakvo je bilo prije propuštanja C2+ produktovoda. I na kraju. Kao i nekim ranijim puknućima naftovoda, tako i ovom propuštanju produktovoda zajednički je nazivnik da je do propuštanja došlo zbog krađe primarnog benzina, nafte i kondenzata iz navedenih cjevovoda. Šteta koje je učinjena, samim troškovima sanacije, neusporedivo prelazi vrijednost otuđenog benzina. No, teško je i pomisliti a kamoli financijski izraziti kolika bi šteta bila da su onečišćenja došla do ribnjaka Narta ili do korita rijeke Česme. Samo zahvaljujući pravovremenoj intervenciji svih službi do ovakve ekološke katastrofe nije došlo. Ali, smatram (prvo imenovani autor elaborata, iako možda i nije kompetentna osoba) da ovakvu krađu mogu pokušati napraviti samo « ; naftaški obrazovani» ; stručni ljudi. Očigledno je da će INA-Naftaplin veću pažnju morati posvetiti unutarnjoj kontroli. Oni koji rade ovakve stvari nisu ni svjesni mogućih posljedica po okoliš.

tlo; isplačne jame; onečišćenje; rekultivacija

nije evidentirano