hrvatski

Utjecaj trošenja karbonatnih stijenskih masa na njihova inženjerskogeološka svojstva

U disertaciji su analizirani mnogobrojni i raznovrsni geološki podaci (geološki, hidrogeološki i inženjerskogeološki ; rezultati geofizičkih istraživanja, istraživačkog bušenja i laboratorijskih ispitivanja) karbonatnih stijenskih masa iz velikog dijela Jadranske karbonatne platforme. Masovnost podataka omogućila je donošenje zaključaka o njihovim prosječnim inženjerskogeološkim značajkama, ali i uočavanje pravilnosti trošenja. Općenito, fizičke i mehaničke značajke intaktnog uzorka karbonatnih stijena mnogo više ovise o mineralnom i litološkom sastavu, razlomljenosti, strukturnoj i tektonskoj građi stijene i dijagenetskim procesima, nego o procesima trošenja. Specifičnost trošenja karbonatnih stijenskih masa uglavnom su vezane za kemijsko trošenje (otapanje) duž preferiranih smjerova, jače izraženih sustava diskontinuiteta, paraklaza ili razlomljenih zona. Ovisno o strukturnim i teksturnim značajkama stijene, intenzitetu razlomljenosti, morfologiji područja i klimatskim uvjetima, varijacije u značajkama trošenja, a time i diskontinuiteta karbonatnih stijena vrlo su velike. Ipak, može se zaključiti da porastom utjecaja procesa trošenja i približavanjem površini dolazi do: "otvaranja" diskontinuiteta koji u dubljim zonama nisu izraženi ; povećanja postojanostzi diskontinuiteta ; smanjenja blokova ; povećanja širine diskontinuiteta ; porasta udjela glinovite u odnosu na karbonatnu ispunu diskontinuiteta ; smanjenja valovitosti diskontinuiteta ; povaćenja neravnina na diskontinuitetima. Uvažavajući sve posebnosti trošenja karbonatnih stijena u JKP izdvojena su dva sasvim različita i oprečna modela trošenja. Modeli su definirani značajkama intaktnog uzorka i veličinom osnovnog bloka: model A - debeloslojevite, gotovo masivne karbonatne stijeneske mase velikih i vrlo velokih blokova s gotovo neporemećenim, često homogenim i izotropnim intaktnim uzorkom ; model B - tankoslojevite do laminirane, razlomljene ili masivne karbonatne stijenske mase s gustim rasporedom brojnih diskontinuiteta, intaktni uzorak često je homoge i anizotropan ili oslabljen dijagenetskiom procesima, brojnim prslinama i žilicama. U karbonatnim stijenama općenito, moguće je izdvojiti pet zona trošenja. Pojedine zone se unutar spomenutih modela mogu bitno razlikovati po mnogim značajkama, ali su im zajedničke karaktzeristike: I - svježe stijena (SV) - nema vidljivih znakova trošenja, a diskontinuiteti su zatvoreni ili s prevlakama karbonatnoga sastava ; II - donja zona trošenja (DZT) - vidljivi su tragovi trošenja duž jače izraženih diskontinuiteta, maksimalna širina diskontinuiteta manja je od 1% obujma stijenske mase, a diskontinuiteti su isopunjeni kalcitom ili glinom. Mogu se pojaviti kaverne različitih dimenzija. III - gornja zona trošenja (GZT) - trošenje na svim diskontinuitetima jako je izraženo, širine im mogu dosezati čak do 10% obujma stijenske mase. Diskontinuiteti su prazni ili ispunjeni glinom. Blokovi su manji nego u zonama I i II. IV - površinska zona trošenja (PZT) - slabo vezani ili nevezani blokovi, odlomci ili kršje odvojeni diskontinuitetima ili džepovima crvenice čija širina prelazi 10% obujma stijenske mase. U ovu zonu svrstava se i tlo vrlo varijabilnog sastava s mjestimičnim izdancima, ili tlo tanje od 1 m. V - pokrivač - tlo različitog sastava i geneze deblje od 1 m. Prosječne vrijednosti značajki koje obilježavaju pojedinu zonu trošenja (brzine elastičnih valova, IQ, gamaC, debljine zone, RQD, FF, MRM, Q i GSI) dobivene su statističkom obradom velikoga broja podataka, a modeli su prikazani shematski i u karakterističnim profilima. U radu su predložene nove podjele širina diskontinuiteta i opisa trošnosti njihovih stijenki koje su prikladnije istraživanjima u jako okršenim stijenskim masama. Postojeća tablica za procjenu GSI vrijednosti u vapnenačkim stijenama znatno je dorađena i modificirana. Modificirana tablica za procjenu GSI vrijednosti izrađena je prema stvarnim GSI vrijednostima pojedinih zona trošenja (od IV do I) prema modelima A i B. U radu su razrađene metode istraživanja kojima je sagledavanje inženjerskih značajki karbonatnih stijena potpunije. Također su iznesene prosječne vrijednosti pojedinih značajki karbonatnih stijena velikog dijela Jadranske karbonatne platforme.Iz prikazanih podataka je vidljivo da inženjerskogeološke značajke karbonatnih stijenskih masa uvelike ovise o intenzitetu trošenja. Zbog toga se vrlo često mogu izdvojiti zone trošenja. Uz ostala istraživanja, u tom su smislu, geofizička istraživanja vrlo često nezaobilazna. Određivanje inženjerskogeoloških značajki jako okršenih karbonatnih stijena mora se zasnivati na velikom broju raznovrsnih podataka. Na inženjerskom geologu je da koristi svoje znanje i iskustvo prilikom objadinjavanja svih prikupljenih podataka kako bi izradio pouzdan i realan inženjerskogeološki model okršenih karbonatnih stijenskih masa.

karbonatna stijenska masa; krš; vapnenci; dolomiti; inženjerskogeološke značajke; zone trošenja; modeli trošenje; inženjerska klasifikacija trošenja karbonatnih stijenskih masa

nije evidentirano