Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 299690

Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)


Lučić, Ivica
Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?) // Status, 4-5 (2005), 8; 99-122 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 299690 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?)
(Is there a Herzegovina? (Who denies Herzegovina and Herzegovinians and why?))

Autori
Lučić, Ivica

Izvornik
Status (1512-8679) 4-5 (2005), 8; 99-122

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Bosna; Hercegovina; Hum; Hrvati; negiranje
(Bosnia; Herzegovina; Hum; Croatian; Denial)

Sažetak
Komunistička partija Jugoslavije oživjela je austro-ugarski model Bosne i Hercegovine kao jugoslavensku federalnu jedinicu, uz uvažavanje posebnosti Hercegovine. Za komuniste je BiH bila trenutna potreba-datost, a ne povijesna zemlja. Hercegovina je u Jugoslaviji neformalno podijeljena na srpski dio, koji je dobio sve privilegije pobjednika iz rata, muslimanski koji je dijelio pobjedničku slavu sa Srbima, i hrvatski, koji je poražen trpio osvetničke udarce i ostao obezglavljen i marginaliziran. U tom vremenu Hrvati iz Hercegovine označeni su nacionalistima i ekstremistima. Njihova takva karakteristika pojačana je u vremenu raspada Jugoslavije iz projugoslavenskih i srbijanskih, političkih, obavještajnih i pseudoznanstvenih centara. Propašću komunističkog sustava, u Bosni i Hercegovini je nastupilo različito raspoloženje. Srpska elita bila je uplašena mogućnošću raspada Jugoslavije i gubitka dominacije. Hrvati su bili oduševljeni mogućnošću sudjelovanja u političkom životu i slobodom koja im se činila izvjesnom, dok je muslimanska elita bila rastrzana između dovršetka nacionalnog konstituiranja i etabliranja unutar Jugoslavije i mogućnosti izgradnje svoje nacionalne države. Sudjelovanje Hrvata podrijetlom iz Hercegovine u stvaranju i političkom životu Republike Hrvatske dodatno je među njihovim političkim protivnicima, a i u većem dijelu hrvatske javnosti učvrstilo sliku o njima kao desničarima i nacionalistima. Takva slika naglašavana je tijekom izbornih procesa. Demokratske promjene u Bosni i Hercegovini otvorile su neriješena pitanja iz prošlosti. Najteže je bilo nacionalno pitanje, koje je najviše i opterećivalo tu jugoslavensku republiku. Modernizacijski procesi koje je pokrenula austro-ugarska vlast odvijali su se različitim tempom unutar triju konfesijskih i narodnosnih skupina. Hrvati i Srbi, pripadnici katoličke i pravoslavne vjere tijekom devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća završili su proces nacionalnog konstituiranja pod utjecajem dvaju jakih kulturnih i političkih središta Zagreba i Beograda. Proces nacionalnog konstituiranja islamiziranog stanovništva BiH ozbiljnije je započeo tek šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, u vrijeme vlasti KPJ, kada su postali Muslimani u nacionalnom smislu. Proces je nastavljen tijekom devedesetih, kada su prisvojili bošnjačko i bosansko ime. Dio bošnjačke političke elite nastoji taj proces dovršiti stvaranjem svoje nacionalne države, odnosno pretvaranjem Bosne i Hercegovine u bošnjačko-bosansku državu. Smeta im ustavna odredba o konstitutivnosti Hrvata i Srba. Zato je unutar bošnjačkog nacionalističkog diskursa oživljena ideja o bosanskoj naciji, koja bi trebala poništiti postojeća ustavna rješenja. Druga smetnja bošnjačko-bosanskim nacionalistima je dvočlano ime države Bosne i Hercegovine, koje im onemogućava potpuno poistovjećenje s njom i preuzimanje uloge državnog – bosanskog naroda, u svojoj zemlji – Bosni. Radi toga pokušavaju izbrisati Hercegovinu iz ustava i pamćenja. Reakcije na ovakve političke koncepte su različite – od uvjerljivih znanstvenih pobijanja « svebosanske mitologije» do ideje o Republici Hercegovini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivica Lučić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Lučić, Ivica
Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?) // Status, 4-5 (2005), 8; 99-122 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Lučić, I. (2005) Ima li Hercegovine? (Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce?). Status, 4-5 (8), 99-122.
@article{article, author = {Lu\v{c}i\'{c}, I.}, year = {2005}, pages = {99-122}, keywords = {Bosnia, Herzegovina, Hum, Croatian, Denial}, journal = {Status}, volume = {4-5}, number = {8}, issn = {1512-8679}, title = {Is there a Herzegovina? (Who denies Herzegovina and Herzegovinians and why?)}, keyword = {Bosnia, Herzegovina, Hum, Croatian, Denial} }