hrvatski

Motivi čovjekovih postupanja prema živom svijetu

Autor analizira rezultate empirijskog istraživanja o motivima čovjekove brige i postupanja prema živom svijetu. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku (N=492 ; 2005) na pet fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U obradi su korištene tehnike univarijatne, bivarijatne i multivarijatne statistike (komponentna analiza pod GK kriterijem) i analiza varijance. Motivi čovjekove brige i postupanja prema živom svijetu konkretizirana je preko četiri relacije: etičnost (dužnost), utilitarnost (korist), emotivnost (osjećaj) i situacionost (okolnost). Kao motiv brige za živi svijet 87, 2% ispitanika preferira etičku dužnost, 43, 7% emotivnost, 35, 0% situacionost a 8, 9% utilitarnost. Korelacijska analiza između motiva čovjekova postupanja prema životinjama i biljkama s jedne strane i faktora utvrđenih na instrumentima « odgovornost za život» , « biocentrizam» , « socijalnoekološke orijentacije» i « vjerovanje» s druge strane, pokazala je sljedeće: etički odnos prema životinjama i biljkama relativno su skloniji prihvatiti ispitanici koji više prihvaćaju « odgovornost za sav život» i « poštovanje prirode» utilitarnom kao i situacionom odnosu (korist) relativno su skloniji ispitanici koji više prihvaćaju « odgovornost samo za ljudski život» i « antropocentrizam» emotivnom su skloniji ispitanici koji više prihvaćaju « poštovanje života» , « ekocentrizam» i alternativnu religioznost. Analiza varijance utvrdila je statistički značajne razlike između skupina ispitanika samo na dvije tvrdnje s obzirom na spol i pripadnost fakultetu (korisnost) i političku orijentaciju (emotivnost).

biocentrizam ; čovjekova briga za živi svijet ; etičnost prema životinjama ; utilitarizam ; vjerovanje ; životna zajednica

nije evidentirano