Connection of psychological and dermatolological disorders (CROSBI ID 527754)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Lipozenčić, Jasna ; Basta-Juzbašić, Aleksandra
engleski
Connection of psychological and dermatolological disorders
Različiti dermatološki poremećaji mogu nastati interakcijom psihe i kože. Razlikuju se pet skupina takvih poremećaja: psihofiziološke promjene, primarni psihijatrijski poremećaji, sekundarni psihijatrijski poremećaji, kroničke kožne osjetilne promjene i promjene zbog psihotropnih lijekova u nepsihijatrijskim indikacijama. Psihosomatski poremećaji u koži pogoršavaju i utječu na recidive bolesti u atopijskog dermatitisa, urtikarije, akne, psorijaze, rozaceje, kao reaktivni odgovor na emocionalni stres. Primarni psihijatrijski poremećaji uzrokuju trihotilomaniju (alopecija kao posljedica psihološki motiviranog učestalog čupanja i lomljenja vlastitih dlaka), onihotilomaniju (grickanje vlastitih noktiju), alopeciju, artefaktne dermatitise, simptomatski prurigo, pruritus i ideje o parazitima u koži. Sekundarni psihijatrijski poremećaji također uzrokuju artefaktnu alopeciju, vitiligo, psorijazu, cistične akne zbog gubitka samopouzdanja, fobije (socijalne), anksioznosti ili depresije. Vulvodinija i serotodinija su primjeri za kronične kutane osjetilne poremećaje. Urtikarija i posthepatička neuralgija su klinički primjeri induciranih poremećaja sa psihotropnim lijekovima u nepsihijatrijskim indikacijama. Kod bolesnika sa psihosomatskom kožnom bolesti bitno je utvrditi kolika je emocionalna, a kolika somatopsihička patnja bolesnika. Utjecaj stresa ne mora imati veliki značaj u bolesnika s npr. urtikarijom, aknama, atopijskim dermatitisom. Međutim, kada dermatovenerolog dijagnosticira rezistentnu bolest, mora razmotriti i utjecaj psiholoških, socijalnih i ekoloških uzročnih činitelja. Ponekad su somatopsihički ili psihosomatski činitelji odlučujući za pogoršanje kožnih bolesti. Liječenje psihodermatoloških poremećaja uspješno je jedino u timskom pristupu psihijatra i dermatovenerologa. Liječenje emocionalnog stresa je neophodno u kroničnih dermatoza, kao i specifično psihosocijalno i psihijatrijsko liječenje. U bolesnika s jakim stresom ili tenzijom indicirani su anksiolitički psihofarmaci, odnosno nesedirajući lijekovi, hipnotici, a u kronične anksioznosti selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. U liječenju težih slučajeva, npr. artefaktnog dermatitisa potrebno je dugotrajno i intenzivno liječenje iskusnog i analitički orijentiranog psihoterapeuta. Prikazat će se najčešći sa stresom povezani psihodermatološki poremećaji.
psychological disorders; dermatological dysorders
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
7-x.
2007.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
2. Hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom "Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom". Zbornik sažetaka.
Rabac:
Podaci o skupu
2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom, Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom
predavanje
03.05.2007-05.05.2007
Rabac, Hrvatska