Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Connection of psychological and dermatolological disorders (CROSBI ID 527754)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Lipozenčić, Jasna ; Basta-Juzbašić, Aleksandra Connection of psychological and dermatolological disorders // 2. Hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom "Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom". Zbornik sažetaka.. Rabac, 2007. str. 7-x

Podaci o odgovornosti

Lipozenčić, Jasna ; Basta-Juzbašić, Aleksandra

engleski

Connection of psychological and dermatolological disorders

Različiti dermatološki poremećaji mogu nastati interakcijom psihe i kože. Razlikuju se pet skupina takvih poremećaja: psihofiziološke promjene, primarni psihijatrijski poremećaji, sekundarni psihijatrijski poremećaji, kroničke kožne osjetilne promjene i promjene zbog psihotropnih lijekova u nepsihijatrijskim indikacijama. Psihosomatski poremećaji u koži pogoršavaju i utječu na recidive bolesti u atopijskog dermatitisa, urtikarije, akne, psorijaze, rozaceje, kao reaktivni odgovor na emocionalni stres. Primarni psihijatrijski poremećaji uzrokuju trihotilomaniju (alopecija kao posljedica psihološki motiviranog učestalog čupanja i lomljenja vlastitih dlaka), onihotilomaniju (grickanje vlastitih noktiju), alopeciju, artefaktne dermatitise, simptomatski prurigo, pruritus i ideje o parazitima u koži. Sekundarni psihijatrijski poremećaji također uzrokuju artefaktnu alopeciju, vitiligo, psorijazu, cistične akne zbog gubitka samopouzdanja, fobije (socijalne), anksioznosti ili depresije. Vulvodinija i serotodinija su primjeri za kronične kutane osjetilne poremećaje. Urtikarija i posthepatička neuralgija su klinički primjeri induciranih poremećaja sa psihotropnim lijekovima u nepsihijatrijskim indikacijama. Kod bolesnika sa psihosomatskom kožnom bolesti bitno je utvrditi kolika je emocionalna, a kolika somatopsihička patnja bolesnika. Utjecaj stresa ne mora imati veliki značaj u bolesnika s npr. urtikarijom, aknama, atopijskim dermatitisom. Međutim, kada dermatovenerolog dijagnosticira rezistentnu bolest, mora razmotriti i utjecaj psiholoških, socijalnih i ekoloških uzročnih činitelja. Ponekad su somatopsihički ili psihosomatski činitelji odlučujući za pogoršanje kožnih bolesti. Liječenje psihodermatoloških poremećaja uspješno je jedino u timskom pristupu psihijatra i dermatovenerologa. Liječenje emocionalnog stresa je neophodno u kroničnih dermatoza, kao i specifično psihosocijalno i psihijatrijsko liječenje. U bolesnika s jakim stresom ili tenzijom indicirani su anksiolitički psihofarmaci, odnosno nesedirajući lijekovi, hipnotici, a u kronične anksioznosti selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. U liječenju težih slučajeva, npr. artefaktnog dermatitisa potrebno je dugotrajno i intenzivno liječenje iskusnog i analitički orijentiranog psihoterapeuta. Prikazat će se najčešći sa stresom povezani psihodermatološki poremećaji.

psychological disorders; dermatological dysorders

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

7-x.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

2. Hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom "Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom". Zbornik sažetaka.

Rabac:

Podaci o skupu

2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom, Dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom

predavanje

03.05.2007-05.05.2007

Rabac, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti