Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 296428

Maastrichtski kriteriji i uključivanje sive ekonomije - slučaj Hrvatske


Lovrinčević, Željko; Marić, Zdravko; Mikulić, Davor
Maastrichtski kriteriji i uključivanje sive ekonomije - slučaj Hrvatske // Privredna kretanja i ekonomska politika, 16 (2006), 106; 28-65 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Maastrichtski kriteriji i uključivanje sive ekonomije - slučaj Hrvatske
(Maastricht Criteria and the Inclusion of the Underground Economy - the Case of Croatia)

Autori
Lovrinčević, Željko ; Marić, Zdravko ; Mikulić, Davor

Izvornik
Privredna kretanja i ekonomska politika (1330-187X) 16 (2006), 106; 28-65

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Maastrichtski kriteriji; siva ekonomija; Hrvatska
(Maastricht criteria; underground economy; Croatia)

Sažetak
Europska unija uvela je eksplicitnu obvezu za sve nove zemlje članice da u službeni podatak o BDP-u uključe i procjenu sive ekonomije koja je posljedica statističkih ili ekonomskih razloga. Uključivanjem sive ekonomije, Hrvatska po dosegnutom BDP-u po stanovniku mjerenom po paritetu kupovne moći, smanjuje zaostatak za EU-25. Smanjuje se i udio ukupnih izdataka konsolidiranog sektora države, čime se Hrvatska nalazi ispod prosjeka zemalja NMS-8. Glede udjela javnog duga u BDP-u i nakon uključivanja sive ekonomije, Hrvatska se nalazi u lošijoj poziciji od većine NMS-8zemalja. Glede Maastrichtskih kriterija konvergencije, postupak uključivanja sive ekonomije ne mijenja situaciju sadašnjeg (ne)ispunjavanja kriterija.Uključivanjesive ekonomije utječe na dva indikatora: indikator udjela deficita sektora države u BDP-u i indikator udjela javnog duga u BDP-u. Uključivanjem sive ekonomije ne postiže se ispunjavanje kriterija deficita sektora opće države. Kriterij veličine javnog duga, Hrvatska zadovoljava i bez uključivanja sive ekonomije. Kriteriji inflacije i visine dugoročnih kamatnih stopa nisu izravno vezani uz veličinu BDP-a. Međutim, uključivanjem sive ekonomije, uz pretpostavku nastavka procesa konsolidacije javnih financija, postaje više nego razvidno da će Hrvatska relativno lako ispuniti sve Maastrichtske kriterije prije ulaska u EU, čime će prihvaćanje eura kao službene valute biti moguće u vrlo brzom roku nakon primjene prijelaznog ERMII mehanizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
002-0022469-2470 - Makroekonomska konvergencija Republike Hrvatske Europskoj uniji (Željko Lovrinčević, )

Ustanove
Ekonomski institut, Zagreb

Časopis indeksira:


  • EconLit