hrvatski

Elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Kloštar i Prkos

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spada¬ ; ju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Projekt je prošao recenziju naših poznatih i kompetentnih znanstvenih i stručnih djelatnika s područja medicine, poljodjelstva, šumarstva, meteorologije, kemije i dr., te je rješenjem Ministarstva energetike i industrije Republike Hrvatske - UP/I - 310-01/90-03 pod brojem 526-02-90-06 od 3. 12. 1990. prihvaćen kao temelj za postupak sanacije. Taj vrijedan stručni dokument s velikim zadovoljstvom je dočekan i pozdravljen u širem krugu poljoprivrednih, šumarskih i vodoprivrednih stručnjaka, a napose onih koji se bave zaštitom tla, kao veliki napredak u zaštiti inače veoma senzibilnih poljoprivrednih i šumskih ekosustava na području gdje se izvode plinska odnosno naftna bušenja. Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Dulje od dva desetljeća Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovih 5 elaborata za polje Kloštar elaborat I: Klo-32 ; 34 ; 47 ; 66 ; 101 ; 134 ; 135 ; 143 ; 157 ; Kloštar elaborat II: Klo-2 ; 36 ; 46 ; 63 ; 69 ; 85 ; 93 ; 97 ; 162 ; 165 i 167 ; Kloštar elaborat III: Klo-9 ; 11 ; 38 ; 41 ; 64 ; 120 ; 122 ; 128 ; 129 ; 149 ; 150 i 154 ; Kloštar elaborat IV: Klo-17 ; 30 ; 60 ; 76 ; 79α 80 ; 112 ; 126 ; 147 ; 148 ; 155 i 163 ; i Kloštar elaborat V: Klo-49 ; 90 ; 94 ; 105 ; 106 ; 108 ; 115 ; 133 ; 140 ; 150 i 153 odnosno jedan elaborat za polje Prkos (Pk-1 ; 3, 7 ; 8 ; 9 i 15) s projektom rekultivacije dio su te suradnje, a obuhvaćaju rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama navedenih polja kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije rudarskog bušenja. U tu svrhu INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, 9. veljače 2006. (specifikacija: 5/06-SP od 10. siječnja 2006, znak JVM/DI 1866) uputila je zahtjev Agronomskom fakultetu za izradom ponude za agroekološku analizu stanja tla nakon sanacije odnosno potpune likvidacije navedeni bušotina polja Kloštar i Prkos. Sukladno s dosadašnjom, veoma uspješnom suradnjom, Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odgovorio je na taj zahtjev ponudom od 22. veljače 2006, u kojoj je detaljno obrazložen pristup provedbi zahtjeva INA – Naftaplina. Ponuda je prihvaćena, te je (s stranu INA-e 11. svibnja a od strane Agronomskog fakulteta 15. svibnja 2006. godine) potpisan Ugovor o izradi 35 agroekoloških elaborata stanja tla nakon provedenog postupka trajnog napuštanja rudarskih objekata.

tlo; naftna/plinska polja; okoliš

nije evidentirano