Uvod u teoriju računarstva (CROSBI ID 743022)
Druge vrste radova | ostalo
• Obrazovni materijal (nedefinirano )
Podaci o odgovornosti
Srbljić, Siniša
hrvatski
Uvod u teoriju računarstva
U poglavlju 2 opisuju se regularni jezici, konačni automati i regularna gramatika. Regularni jezici su najjednostavniji u smislu da ih prihvaćaju najjednostavniji automati (konačni automati), odnosno da ih generira najjednostavnija gramatika. Konačni automati osnovica su leksičke analize većine jezičnih procesora, kao i različitih procesa prevođenja tijekom faze sinteze ciljnog programa. Kontekstno neovisni jezici, kontekstno neovisna gramatika i potisni automati opisani su u poglavlju 3. Kontekstno neovisna gramatika posebice je od značaja za sintaksnu analizu izvornog programa. U poglavlju 4 opisani su najsloženiji jezici, a to su rekurzivno prebrojivi jezici. Rekurzivno prebrojive jezike prihvaćaju Turingovi strojevi, koji predstavljaju najopćenitiji formalni model izračunljivosti. Budući da je primjenom Turingovih strojeva moguće simulirati rad bilo kojeg suvremenog digitalnog elektroničkog računala, modeli Turingovih strojeva koriste se tijekom semantičke analize za interpretaciju značenja pojedinih dijelova izvornog programa. Linearno ograničeni automat predstavlja ograničeni model Turingovog stroja koji prihvaća kontekstno ovisne jezike. Kontekstno ovisni jezici opisani su u poglavlju 5. Završna razredba jezika prema njihovoj strukturnoj složenosti dana je u poglavlju 6. U drugom dijelu poglavlja 6 definirana je vremenska i prostorna funkcija složenosti prihvaćanja jezika.
Formalni jezici ; automati ; gramatika
Prvo izdanje 2000. i drugo izdanje 2003. pod naslovom JEZIČNI PROCESORI 1: Uvod u teoriju formalnih jezika, automata i gramatika
engleski
Introduction to theory of computing
nije evidentirano
Formal languages ; automata ; and grammars
nije evidentirano
Podaci o izdanju
Zagreb: Element
209
2007.
nije evidentirano
objavljeno
978-953-197-624-4