Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 293699

Neka razmišljanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku


Ravančić, Gordan
Neka razmišljanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku // Med Srednjo Evropo in Sredozemljem - Vojetov zbornik / Jerše, Sašo ; Mihelič, Darja ; Štih, Peter (ur.).
Ljubljana: Založba ZRC, 2006. str. 417-425


Naslov
Neka razmišljanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku
(Reflections upon the Impact of the Black Death Epidemics on the Demographic Situation in Dubrovnik in 1348)

Autori
Ravančić, Gordan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Med Srednjo Evropo in Sredozemljem - Vojetov zbornik

Urednik/ci
Jerše, Sašo ; Mihelič, Darja ; Štih, Peter

Izdavač
Založba ZRC

Grad
Ljubljana

Godina
2006

Raspon stranica
417-425

ISBN
978-961-6568-88-3

Ključne riječi
Dubrovnik, kuga, Crna smrt, 1348, demografija
(Dubrovnik, pestilence, the Black Death, 1348, demography)

Sažetak
Epidemija iz 1348. godine poznata kao Crna smrt u Dubrovniku je trajala svega nekoliko mjeseci, no izvorna građa svjedoči da je ostavila dubokog traga u društvenom tkivu grada. Sačuvani materijal svjedoči da je smrt imala poguban demografski učinak na čitavoj istočnoj jadranskoj obali. Čini se da se obrazac smrtnosti u Dubrovniku po potanju spola u potpunosti pokapa s rezultatima istraživanja u drugim europskim regijama. S druge strane, dosadašnje pretpostavke o demografskom učinku Crne smrti u Dubrovniku zasnivale su se na prvom mjestu na osnovu podataka iz sačuvanih kronika, izračuna mogućeg broja stanovnika s obzirom na površinu gradskog prostora, te uz pretpostavku ravnomjernog prirasta stanovništva. Jednako tako, vjerovalo se da se na primjeru Dubrovnika valja uporabiti kontinentalni prosjek demografskog gubitka (oko jedne trećine), pa su svi izračuni i procjene broja stanovnika grada uklapani u taj kontekst. Istovremeno, kroničarski podaci koji su izlazili izvan tih procjena smatrani su kroničarskim preuveličavanjem. Međutim, ukoliko se pretpostavi da je gustoća naseljenosti bila veća o one u koju se dosad vjerovalo, te ako se prihvate obrasci većeg inicijalnog demografskog gubitka (kako su pokazala novija demografska istraživanja), procjene broja umrlih koje donose dubrovačke kronike više ne djeluju toliko nestvarno. Istodobno, ako se prihvate takva razmišljanja, tada bi trebalo reevaluirati dosadašnja istraživanja demografskog rasta Dubrovnika u srednjem vijeku i prihvatiti da je grad, zajedno s podgrađem, krajem 13. i početkom 14. stoljeća imao puno više stanovnika nego što se to dosad mislilo.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0590 - Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život (Irena Benyovsky Latin, )

Citiraj ovu publikaciju

Ravančić, Gordan
Neka razmišljanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku // Med Srednjo Evropo in Sredozemljem - Vojetov zbornik / Jerše, Sašo ; Mihelič, Darja ; Štih, Peter (ur.).
Ljubljana: Založba ZRC, 2006. str. 417-425
Ravančić, G. (2006) Neka razmišljanja o demografskim posljedicama epidemije Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku. U: Jerše, S., Mihelič, D. & Štih, P. (ur.) Med Srednjo Evropo in Sredozemljem - Vojetov zbornik. Ljubljana, Založba ZRC, str. 417-425.
@inbook{inbook, author = {Ravan\v{c}i\'{c}, G.}, year = {2006}, pages = {417-425}, keywords = {Dubrovnik, pestilence, the Black Death, 1348, demography}, isbn = {978-961-6568-88-3}, title = {Reflections upon the Impact of the Black Death Epidemics on the Demographic Situation in Dubrovnik in 1348}, keyword = {Dubrovnik, pestilence, the Black Death, 1348, demography}, publisher = {Zalo\v{z}ba ZRC}, publisherplace = {Ljubljana} }