Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 29196

Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi


Koščak, Vesna; Aničić, Branka; Bužan, Marijan
Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi // Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske / Zimerman, Nataša ; Salaj, Matija (ur.).
Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999. str. 34-74


Naslov
Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi
(General framework of landscape protection for landscape map of Croatia - Agricultural landscape)

Autori
Koščak, Vesna ; Aničić, Branka ; Bužan, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske

Urednik/ci
Zimerman, Nataša ; Salaj, Matija

Izdavač
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje

Grad
Zagreb

Godina
1999

Raspon stranica
34-74

ISBN
953-97403-2-0

Ključne riječi
krajobrazno planiranje, zaštita okoliša
(landscape planning, landscape protection)

Sažetak
U suglasju s osnovnim ciljem rada, krajobraz valja promatrati kao odraz prirodnih i kulturnih obilježja prostora te prirodnih i antropogenih procesa koji se u njemu odvijaju. Unutar takvog pojmovnog okružja posebnu pažnju valja vezati uz kulturni krajobraz tj., složenu prostornu pojavu u kojoj se odražavaju promjene društvenih i gospodarskih odnosa, promjene u proizvodnim postupcima, te sve ono što pripada boravljenju i djelovanju čovjeka u nekom okolišu. Pritom su promjene u poljodjelskoj proizvodnji za kulturni krajobraz najdalekosežnije, bilo uslijed modernizacije proizvodnih postupaka, bilo uslijed napuštanja obrade zemljišta. Najodlučniji čimbenik pri formiranju slike kulturnog krajobraza je poljodjelstvo i to prije svega raznoliki oblici obrade tala i posebno poljodjelsko korištenje zemljišta. Veliku složenost poljodjelskog krajobraza ostvaruje na području Hrvatske sitna parcelacija zemljišta (Hrvatsko zagorje, Gorski kotar, Primorje). Nasuprot tome, najveći gubitak prirodnih obilježja (vegetacija, vodotoci, reljef, it.) i strukturalne promjene u poljodjelskom krajobrazu nastale su u panonskom dijelu Hrvatske, uslijed modernizacije poljodjelskog proizvodnog prostora tj. preuređenja oraničnih i travnjačkih površina u veće proizvodne jedinice. Uz navedeno, na sliku kulturnog krajobraza su utjecali i oblici kolonizacije, politička i administrativna uređenja tijekom povijesti, a jednako tako i promjene načina života, deagrarizacija, a u novijem vremenu i promjene u uzorku naseljavanja, rekreacijski zahvati i uređenja, gradnja odmorišnih naselja, te veliki zahvati kao što su gradnja autocesta i nasipa. U novom sustavu tržišnog gospodarstva će se već postojeći veliki pritisci na prostor još i povećati utjecajem privatnog kapitala. Sustav uređenja prostora će stoga morati s prikladnijim instrumentarijem osigurati lociranje djelatnosti u prostor i s tim u vezi odrediti način izvođenja zahvata.U dosad primjenjivanom sustavu zaštite prirode i prirodnih izvora susrećemo se samo s zaštitom unutar zaštićenih područja. Svi ti posredni oblici zaštite nisu bili usmjereni k zaštiti krajobraza u cjelini. Mjerila za određivanje područja zaštite prirodne baštine ne obuhvaćaju sva ona koja su mjerodavna za određivanje iznimnosti krajobraza kao jedne od ishodišnih kategorija u novoj strategiji zaštite krajobraza u Europi. Primjerice, neki instrumenti koji su usmjereni na zaštitu prirodnih izvora, oblikovani su pretežito s vidika zaštite za iskorištavanje, a ne s vidika zaštite prirode, a još manje s vidika zaštite krajobraza (područja poljodjelskih zemljišta, područja iskorištavanja mineralnih sirovina). Proizlazi da je krajobraz u cjelini kao estetsko-simbolička kategorija neprikladno zaštićen i u konačnici prepušten razvojnoj sukcesiji (gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji). Nedvojbeno je da će budući razvoj donijeti zahtjeve za velikim brojem zahvata u prostor, a s time i moguće neželjene promjene u njemu. Uslijed toga morati će se pravovremeno pripraviti sustavska i stručna rješenja planerskih postupaka te odgovarajuće stručne podloge za sadržajna rješenja. Jedna od stručnih podloga za planiranje zahvata u prostor je i krajobrazna osnova koja bi trebala planeru omogućiti povećanje spoznaja o krajobrazu u kojem planira. Stručnim vrednovanjem, upravnim institucijama dala bi se prikladna podloga za odluke o stupnju zaštite na određenim područjima. Kao posredne oblike zaštite cjelokupnog krajobraza Hrvatske moguće je u sustav uređenja prostora uvesti instrumente koji obuhvaćaju zaštitni vidik planiranja kako u obliku stručnih podloga koje uključuju vidik zaštite, tako i s određivanjem ranjivosti, podobnosti i primjerenosti za lociranje djelatnosti u postupku priprave prostornih planova i s rješavanjem oprečnih interesa putem krajobraznih planova, na svim razinama planiranja. U takvim okvirima valjalo bi pripremiti stručne podloge i postupke za: određivanje iznimnih krajobraza, određivanje namjene korištenja prostora, određivanje načina postupanja s krajobrazom u okviru namjenskog korištenja prostora i projektiranja zahvata u krajobraz. Dosadašnji zakonski mehanizmi u sustavu uređenja prostora osiguravali su samo zaštitu prirode (rezervatna zaštita) i prirodnih izvora (1. kategorija poljodjelskih površina, zaštitne šume, područja vodenih izvora i rudnih nalazišta). Ovaj sustav zaštite prostornih kategorija ne štiti krajobraz na odgovarajući način jer se time unutar zaštićenih područja kao i izvan njih uslijed neprikladnog korištenja događaju neželjeni procesi koji mijenjaju krajobrazna obilježja (kao što su disperzna izgradnja, zarastanje poljodjelskih zemljišta itd.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178991

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Koščak, Vesna; Aničić, Branka; Bužan, Marijan
Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi // Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske / Zimerman, Nataša ; Salaj, Matija (ur.).
Zagreb: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999. str. 34-74
Koščak, V., Aničić, B. & Bužan, M. (1999) Opći okviri zaštite krajobraza za krajobraznu osnovu Hrvatske - Poljodjelski krajobrazi. U: Zimerman, N. & Salaj, M. (ur.) Krajolik : sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Zagreb, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, str. 34-74.
@inbook{inbook, year = {1999}, pages = {34-74}, keywords = {landscape planning, landscape protection}, isbn = {953-97403-2-0}, title = {General framework of landscape protection for landscape map of Croatia - Agricultural landscape}, keyword = {landscape planning, landscape protection}, publisher = {Ministarstvo prostornog ure\djenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje}, publisherplace = {Zagreb} }