hrvatski

Poznavanje prostornog razvoja Kaštel-Sućurca je temelj obnove i očuvanja

Da bi se moglo očuvati i obnoviti neku povijesnu građevinu ili graditeljski sklop neophodno je poznavati njihov prostorni razvoj. Na temelju proučavanja povijesnih izvora, kao što su stari dokumenati, crteži, fotografije, usmena predaja i istraživanja na terenu te usporedbe sa sličnim građevinama, moguće je rekonstruirati izgled građevine u različitim povijesnim fazama. Među kaštelasnkim naseljima Kaštel Sućurac je najinteresantniji zbog konfiguracije terena no kojemu je izgrađen i zbog njegove povijesne slojevitosti. Godine 1392. splitski nadbiskup Andija da Gualdo sagradio je kulu na mjestu zvanom Lučac ispod srednjovjekovnog sela Sućurac, koje se tada nalazilo na padinama Kozjaka, kako bi zaštitio svoj posjed od Vlaha i Ugara. U dokumentu iz 1474. godine spominje se kuća uz nadbiskupsku kulu. Godine 1488. nadbiskup Averoldo utvrdio je prostor oko kule kako bi unutar zidova njegovi težaci mogli podignuti svoje kuće. Ranija kula uklopnjena je u nove zidine i cijeli prostor na hridi i na nasipu u mori ispod nje povezan je u jednu cijelinu pod nazivom Kaštilac. Godine 1509. nadbiskup Zane utvrdio je prostor istočno od Kaštilca. Godine 1585. u Kaštel Sućurcu se spominju 54 kuće i 226 stanovnika. Nakon prestanka opasnosti od Turaka 1699. naselje se širi izvan utvrđenog prostora. Povijesna jezgra Kaštel-Sućurca sačuvala se do danas u velikoj mjeri. Ovaj rad je skica prostornog razvoja koja se temelji na dostupnim dokumentima bez istraživanja na terenu. Cilj je ukaže na potrebu sistematske znanstvene obrade graditeljskog naslijeđa kao baze za radove očuvanja i obnove.

Kaštela; kaštel; Sućurac; utvrda; gotika; renesansa

nije evidentirano