hrvatski

Zvučne osobine ugode glasa

Svrha je ovoga istraživanja bila utvrditi akustičke osobine ugode glasa, prvenstveno radi primjene rezultata u radu s glasovim profesi-onalcima. Uzorak glasova se sastojao se od 104 muška i 103 ženska glasa, a dijelom je bio ciljan (glasovi spikera, voditelja, novinara, glumaca), dijelom slučajan. 36 izvježbanih procjenitelja, od kojih su 8 bili profesionalni procjenitelji glasa, procjenjivali su glasove na bipolarnoj ljestvici od 7 stupnjeva stupanj ugode glasa (ružan - li-jep), jakosti glasa (slab - jak), promuklosti (promukao - nije promu-kao), nosnosti (nosan - nije nosan), visinu glasa (visok - nizak) te prostiranje (u cm promjera kugle). Glasovi su evaluirani u zvuku nor-malnoga redoslijeda (govor bez frikativa i afrikata) i u obrnutom zvuku, jer je istraživanje bilo usmjereno na statičku boju glasa. Re-zultati slušne procjene korelirani su s akustičkim varijablama, dobi-venim na temelju postupka dugotrajnoga prosječnoga spektra (LTAS): prosječnom visinom tona (f0), virtualnom duljinom vokalnoga trakta (izračunatom iz frekvencije F4 i iz viših formanata), s odnosom koli-čine energije pojedinih dijelova spektra, počevši od nižih dijelova spektra od 70-300 (400) Hz, pa sve do dijela od 5-10 kHz. Također je primijenjen i postupak ANOVA, poradi utvrđivanja razlika među pojedi-nim skupinama glasova na temelju slušne procjene, posebno za muške i ženske glasove. Utvrđeno je da se ugodni glasovi značajno razlikuju percepcijski i akustički. Vrlo ugodni glasovi procijenjeni su nižima, prostranijima, nenosnima, nepromuklima, razmjerno jakima. Nosnost je bila više povezana s neugodom glasa nego promuklost. Ugodni glasovi akustički su značajno nižega tona, duljega vokalnoga trakta. Muški lijepi glasovi značajno su jači u području opsežnosti glasa do 300 Hz, u središnjim dijelovima spektra do 2, 5 kHz značajno su slabijega odnosa količine energije prema svome spektru nego neugodni glasovi, a u višim dijelovima od 5-10 kHz imaju podjednaki odnos energije kao skupina ostalih glasova. Za ugodne ženske glasove nije bilo statisti-čki značajnih rezultata kao kod muških ugodnih glasova u varijablama odnosa količine energije u dijelovima spektra. Razlika u intenzitetu u spektru od 70 Hz do 10 kHz skupine ženskih ugodnih glasova (odstupanje) prema normalizaciji neugodnih ženskih glasova, pokazuju da su ugodni ženski glasovi jači u nižim frekvencijama oko 140 Hz, dakle u području nultoga formanta, da su u središnjim dijelovima sla-bijega intenziteta, a u jednom su dijelu visokih frekvencija od 6-8 kHz, jače od nelijepih ženskih glasova.

Dugotrajni prosječni spektar glasa; ugoda glasa

nije evidentirano