hrvatski

Đakovačka katedrala kao predložak za crkvu u Geldropu u Nizozemskoj

Đakovačka katedrala nesumnjivo je jedan od najznačajnijih spomenika hrvatskog historicizma. I vanjskim i unutrašnjim uređenjem ova građevina predstavlja najuspjeliju arhitektonsku realizaciju druge polovine 19. stoljeća u Hrvatskoj. Katedrala je djelo arhitekata Karla Rösnera i Friedricha Schmidta, tada najznačajnijih projektanata sakralnih objekata u Austro– ugarskoj Monarhiji. Hrvatska je arhitektura u 19. stoljeću izrazito receptivnog karaktera. S jedne strane, uvoze se projektanti iz inozemstva, a s druge, i doseljeni i domaći arhitekti projektiraju pod snažnim utjecajem uglavnom austrijske i njemačke arhitekture. Svojevrsnu iznimku predstavlja katedrala u Đakovu. Nastala je doduše po projektu bečkih arhitekata, ali je istodobno jedina naša građevina 19. stoljeća koja je utjecala na oblikovno rješenje bar jedne crkve, koliko se za sada može ustanoviti, izvan Hrvatske. Đakovačka katedrala prvo je realizirano djelo visokog historicizma u sakralnoj arhitekturi Hrvatske. Zahvaljujući tom što je projekt za nju naručen u Beču sredinom 60- tih godina 19. stoljeća ne pokazuje bitno stilsko zakašnjenje u odnosu na tada najaktualnija zbivanja u arhitekturi. Upravo zbog oblikovne aktualnosti projekta za katedralu, ona je mogla poslužiti kao uzor za izgradnju sakralnih građevina u Monarhiji i srednjoj Europi. Rimokatolička crkva Svete Brigide u mjestu Geldropu kraj Eindhovena u Nizozemskoj, podignuta 1889.– 1891. godine, djelo najznačajnijeg neogotičara Nizozemske Charlesa Webera, primjer je građevine nastale pod snažnim utjecajem katedrale u Đakovu. Weber, porijeklom Nijemac iz Kölna, najvjerojatnije se preko ondašnjeg tiska upoznao s Rösner-Schmidtovim rješenjem đakovačke katedrale. Naime, izgled ove građevine bio je reproduciran u brojnim člancima ondašnjeg inozemnog: njemačkog, talijanskog i francuskog tiska, uključujući i tada vjerojatno najuglednije arhitektonsko glasilo viktorijanske Engleske "The Builder". Istodobno, biskup Strossmayer objavio je sredinom 70-tih prvu monografiju ove crkve. Konačno, projekti đakovačke katedrale bili su izloženi i na svjetskoj izložbi 1867. godine u Parizu, u Austrijskom paviljonu. Bez obzira na to kako je Weber dobio uvid u izgled i/ili projekt đakovačke katedrale, sličnosti crkve Svete Bridige u Geldropu s ovom građevinom su tako velike da je neposredan utjecaj siguran.

Đakovačka katedrala ; Geldrop ; historicizam ; neoromanika ; neogotika ; Karl Rösner ; Friedrich von Schmidt ; Carl Weber ; Josip Juraj Strossmayer

nije evidentirano