hrvatski

Makroekonomska ograničenja tranzicijske strategije

Autor, temeljem empirijske analize dovodi u pitanje polaznu tezu po kojoj zemlje koje su hrabrije ušle u tržišne reforme, bilježe povoljnije odnosno manje negativno kretanje BDP.. Tako je po ključnim indikatorima kao što su relativno visoka stopa rasta, relativno niska nezaposlenosti i relativno niska inflacija npr. Slovenija jedna od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija. Istodobno je Slovenija država kojoj međunarodne financijske i druge institucije prigovaraju netransparentan proces privatizacije, zatvorenost i destimuliranje priljeva FDI itd. Na drugoj strani u drugoj je polovici 1990-tih jednu od najviših stopa rasta imala Bjelorusija koja se po ukupnoj civilizacijskoj razini i transparentnosti tranzicijskih procesa nalazila na dnu ljestvice tranzicijskih zemalja. Autor ustvrđuje kako se na temelju analize relativno kratkih vremenskih razdoblja ne mogu donositi pouzdani zaključci. Pored toga makroekonomska ograničenja i razvidna kontradikcija između namjera i očekivanja s jedne i stvarnih performansi s druge strane upućuju na potrebu dogradnje tranzicijskog makroekonomskog modela umjesto inzistiranja na provedbi suboptimalnih uniformnih rješenja niske elastičnosti naspram specifičnostima gospodarske strukture pojedinih zemalja

Strane investicije; integracije i preuzimanja tvrtki; nedovoljne zalihe kapitala

nije evidentirano