hrvatski

Valorizacija ženskog. Rodni aspekti odnosa spram okoliša

Ekofeministički diskurs bitnim dijelom izrasta iz kritike zapadne znanosti te propitivanja svih aspekata veza žena – priroda. Feministkinje su analizirale modernu znanost kao verziju patrijarhalnog mita, navodne vrijednosne neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti, čiste znanosti i nevinosti uglavnom muških praktičara. Jedan od ciljeva ekofeminističke znanosti, za razliku od toga, jest pokazati kako su današnje znanosti i tehnologije fundamentalno militantne. Drastičnu destrukciju vitalnih veza između samoodržavajućih živućih sistema na Zemlji takvo znanje ne može opravdati. Kritičarke, ponajprije ekofeministkinje, zahtijevaju razvrgavanje problematičnog braka između znanja i sile, što postavljaju kao imperativ održivosti. Usprkos činjenici da loše strategije razvoja utemeljene na zapadnoj “ neutralnoj” znanosti rastaču autohtono znanje (indigenous knowledge) održive ekološke zajednice, žene iz tih zajednica još uvijek ulažu svoja iskustva, izvore i dnevne prakse u nanovom promišljanju ili otkrivanju toga znanja, naročito u Trećem svijetu. Budući da su žene Trećeg svijeta i priroda povezane na kreativne načine održavanja života, onda je i razvoj Trećeg svijeta dugoročno ekofeministički projekt.

ekofeminizam; kultura; okoliš; priroda; razvojni projekti; rod; rodna podjela rada; znanost; žensko znanje

nije evidentirano