hrvatski

Gospodarenje i uređivanje prebornih šuma u gospodarskoj jedinici Belevine

Gospodarska jedinica Belevine u okviru Nastavno-pokusnoga šumskoga objekta Zalesina Šumarskog fakulteta u Zagrebu više ili manje predstavlja područje prebornih šuma u Hrvatskoj, napose preborne šume Gorskoga kotara koje imaju dugu i složenu povijest gospodarenja. U radu je na primjeru preborne šume gospodarske jedinice Belevine ukratko prikazan razvoj odnosa prema šumi te načina uređivanja prebornih šuma u okviru društveno-povijesnih i gospodarskih promjena, te promjena vlasničkih odnosa. Izdvojena su tri razdoblja koja imaju svoja znakovita obilježja. Razdoblje do 1870. godine obilježeno je u početku nekontroliranim sječama šume, kada su u Gorskom kotaru postojale bukove prašume. Razvoj manufakture i metalurgije te širenje i osnivanje novih naselja utječe na sve veće iskorištavanje bukve. Gradnja cestovnih prometnica iz unutrašnjosti prema obali i 70-godišnje razdoblje poslije 1870. godine označuje gospodarenje po uzoru na njemačko šumarstvo, kada se šuma Belevine nalazi u vlasništvu njemačke obitelji Thurn i Taxis. Posebna je značajka toga razdoblja bila započinjanje i ostvarenje ideja o oblikovanju čistih crnogoričnih sastojina jednodobne strukture. Svakako je u prikazu gospodarenja najznačajnije posljednje 50-godišnje razdoblje, otkada Šumarski fakultet neprekinuto gospodari šumom Belevine na jedinstven način, dosljedno provodeći postavljene ciljeve i smjernice gospodarenja. Temeljna je smjernica gospodarenja bila oblikovanje mješovitih jelovo-bukovih sastojina preborne strukture s grupimičnim prostornim rasporedom stabala. Metoda se uređivanja zasnivala na propisanoj mješovitoj normali za jelu i bukvu u odnosu 80 : 20 sa zrelosnim prsnim promjerom za jelu od 70 cm. Tijekom toga 50-godišnjega razdoblja drvna se zaliha nalazila iznad normalne, a udio bukve u ukupnoj drvnoj zalihi povećao se od 3% do 24% na kraju razdoblja. Propisane i obavljene 10-godišnje sječe bile su cijelo vrijeme veće od izmjerenoga 10-godišnjega prirasta. Tijekom pedesetak godina posječeno je ukupno 113 300 m3, što približno odgovara ukupnoj drvnoj zalihi šume. Nadalje, prikazani su i rezultati snimanja postojećeg stanja prebornih sastojina i cijele šume u okviru izradbe novoga plana gospodarenja: stanje drvne zalihe i prirasta, stanje prirodnoga pomlađivanja te odnos prema normalnoj prebornoj konstituciji. U odnosu na propisanu mješovitu normalu u šumi se nalazi, s jedne strane, nagomilana prezrela drvna zaliha prsnoga promjera iznad 70 cm, te manjak tankih i srednje debelih stabala s druge strane. Poseban je naglasak stavljen na stalnost neprekinutoga prirodnoga pomlađivanja, priljeva stabala u sastojinu, na koje se zasniva stalna i opstojna preborna struktura. Izmjereno godišnje povećanje od 4, 1 biljke po hektaru (1, 5 biljka jela i 2, 6 biljaka bukve) daleko je od zadovoljavajućega najpogodnijega rasta za šumu Belevine od najmanje 10 biljaka godišnje po hektaru. Na temelju izmjerenih sastavaka postojećega stanja i zadanih smjernica gospodarenja u simulacijskom modelu SD prikazano je buduće kretanje elemenata strukture prebornih sastojina i šume. Smjernice gospodarenja sastojale su se u postupnom ukljanjanju zrele drvne zalihe iznad prsnog promjera od 70 cm te povećanju broja i prirasta jele i bukve. U okviru takva načina gospodarenja, tijekom budućih 50 godina s intenzivnijim sječama (35% intenziteta), posjeklo bi se ukupno 177 000 m3, a drvna zaliha od 430m3/ha smanjila bi se na 300 m3/ha. To je pretpostavka postupnoga povećanja porasta određenih razreda i približavanja normalnoj prebornoj strukturi. Tijekom budućih 50 godina uklonila bi se prezrela stabla, porastao bi broj najtanjih stabala, međutim, još uvijek bi bilo premalo srednje debelih stabala.

preborna šuma; metode uređivanja; priljev; model SD; smjernice budućeg gospodarenja

nije evidentirano