hrvatski

Prilog poznavanju života i rada Ivana Kostrenčića u Beču: 1868.-1875.

Autor na temelju izabrane građe iz rukopisne ostavštine Ivana Kostrenčića nastoji u osnovnim crtama rekonstruirati život i djelovanje tog hrvatskoga knjižničara za vrijeme njegova službovanja u Dvorskoj knjižnici u Beču u razdoblju od 1868. do 1875. U tom svjetlu kratko se upućuje na izabranu građu iz Kostrenčićeve rukopisne ostavštine koja dobro ocrtava opseg njegova djelovanja. Prije svega, riječ je o korespondenciji Jurja i Ivana Murgića, Franje Račkog i biskupa Josipa Jurja Strossmayera s Kostrenčićem, te Kostrenčićevim pismima Franji pl. Markoviću i Kostrenčićevu dnevniku. Uz to, u radu se nešto detaljnije analizira pet pisama koja je Metel Ožegović u razdoblju od 1872. do 1874. u raznim prigodama uputio Ivanu Kostrenčiću, te se donosi osvrt na tri pisma koja je Matija Mesić koncem 1874., odnosno tijekom 1875. godine uputio Kostrenčiću. Ta građa, koja se čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gotovo je nepoznata i neiskorištena, a izvor je za uvid u pojedine događaje vezane za privatni život Ivana Kostrenčića i njegovih kolega, a dijelom dotiče i njihovo društveno djelovanje koncem šezdesetih i u prvoj polovini sedamdesetih godina 19. stoljeća.

Ivan Kostrenčić; korespondencija; Beč; 19. stoljeće

nije evidentirano