hrvatski

Elementi prometne politike

Pripremljeni tekst skripte « Elementi prometne politike» namijenjen je studentima četvrte godine Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kao osnovna literatura za praćenje nastave i pripremu ispita iz kolegija Elementi prometne politike. Izbor tematike temeljen je na aktualnosti i važnosti promjena u prometnom sustavu na regionalnoj, europskoj razini, koji se odražavaju i na koncepcije nacionalnih programa prometnog razvoja. Hrvatska pripada skupini europskih zemalja u procesu političke i ekonomske tranzicije. S ciljem integracije u Europsku uniju razvojna je koncepcija u prometnom sektoru usmjerena na ključne aspekte: striktnog odvajanja funkcija regulatora i operative, komercijalizacije i privatizacije davatelja usluga te učinkovitog upravljanja infrastrukturom u pretežitom državnom vlasništvu. Glavni problemi u prometnom sustavu odnose se na administrativni menadžment državne uprave, komercijalni menadžment poduzeća u državnom vlasništvu i legalne okvire usklađivanja nacionalnih propisa u smislu adoptacija referencija Europske unije. Implementacija strategijskih smjernica razvoja prometa u Hrvatskoj, slično kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, nije samo pitanje političke volje nego i objektivnih mogućnosti, poglavito raspoloživosti financijskih sredstava i resursa ekspertnog kadra. Materijal je pripremljen kao znanstveno-teorijska podloga i sadrži opće postavke strategijskog planiranja prometa na razini sustava. Prema nastavnom planu i programu, kolegij Elementi prometne politike sadržajno obuhvaća sljedeće tematske cijeline: • Etiologija prometnog razvoja – Karakteristična razdoblja prometnog razvoja i prometne revolucije ; Čimbenici utjecaja na prometni razvoj ; Promet u funkciji održivog razvitka ; Eksterni troškovi prometa. • Geoprometna analiza i dinamika prometnih tokova – ECMT Pan-europski koridori i područja ; UN/ECE prometna mreža ; EU prometna mreža TEN-T ; Regionalne inicijative ; Dinamika prometnih tokova u Europi. • Regionalni kontekst prometnog razvoja – Zajednička prometna politika Europske unije ; Prometne politike tranzicijskih zemalja. • Metodologija strategijskog planiranja prometnog razvoja. Elementi prometne politike – infrastruktura ; gospodarenje ; regulativa. • Prometna valorizacija Hrvatske ; Elementi nacionalne strategije prometnog razvitka ; Temelji granskih prometnih strategija. Prometno planiranje primarno je u funkciji ostvarenja osnovnih ciljeva prometnog razvitka, a to su individualna mobilnost, djelotvornost prometnog sektora te integriranost u prometnu mrežu šire regije. Strategijsko planiranje prometnog razvitka u sklopu sveukupnog gospodarskog razvitka mora biti prilagođeno uvjetima sustavnog planiranja, pričem je potrebno uvažavati sljedeća načela: • Rasterećenje državnog proračuna, • Prihodovanje u bruto domaćem proizvodu, • Stimulativni utjecaj na razvitak ostalih gospodarskih sektora i ukupni rast. Koncipiranje strategijskih smjernica prometnog razvitka Hrvatske determinirano je ciljem integracije u europski prometni sustav. U tom smislu je važno detektirati specifikume razvojnih programa i prometnih politika na nacionalnim i regionalnim razinama, kao i trendove tržišnog otvaranja i dinamiku prometnih tokova. Modeliranje koherentne prometne politike pretpostavlja sustavni pristup razvitku – sagledavanje svih utjecajnih čimbenika, detektiranje razvojnih specifikuma okruženja, usklađivanje nacionalnog prometnog sustava s infrastrukturnog, tehničko-tehnološkog i institucionalno-upravnog aspekta te uvažavanje posebnih zahtjeva u planiranju integrirane prometne mreže. Hrvatska pripada skupini tranzicijskih zemalja s imperativom strukturnih političkih i gospodarskih reformi, pričem je ostvarenje strategijskih usmjerenja postizanja standarda zapodnoeuropskih zemalja dodatno usložnjeno zbog višegodišnjih ratnih uvjeta. Europske zemlje načelno se prema razini prometne razvijenosti, pa tako i prema prioritetima razvojnih planova, uvelike razlikuju. S jedne su strane razvijene zemlje Europske unije s visokom razinom izgrađenosti prometne infrastrukture, a s druge strane zemlje u tranziciji s manjim potencijalom prometne infrastrukture, poglavito njezine kvalitativne dimenzije, te s prioritetnim zadaćama institucionalnog reustroja sektora državnog upravljanja prometnom infrastrukturom. Dok razvijene EU zemlje redefiniraju nacionalne politike prometnog razvitka u smjeru stimuliranja potražnje ekološki prihvatljivijih oblika prometa odnosno smanjenja potražnje za cestovnim prometom te uvode instrumente različitih operativnih restrikcija korištenja cestovnih prometnih opcija s ciljem kompenzacije eksternih troškova prometa, naglasak je nacionalnih planova prometnog razvitka zemalja u tranziciji upravo na investicijama u cestovnu prometnu infrastrukturu. Otežavajuća okolnost u procesu gospodarske, pa onda i prometne integracije srednjoistočnih i jugoistočnih zemalja u sustav Europske unije je nasljeđe nekompatibilne regulative i inercija u promjeni tradicionalne rutine centraliziranog planskog sustava, koji se nije temeljio na načelima komercijalnog gospodarenja. Stoga su potrebne strukturne reforme, koje u prometnom sektoru konkretno znače odvajanje regulatorne funkcije države od funkcije operative – infrastrukture i uslužnih djelatnosti, za koju se trebaju osigurati legalni okviri tranzicije iz javnog u privatni sektor. Prometna infrastruktura, fiksna i mobilna, bila je u dugom razdoblju prilagođena unutarnjem tržištu, označena tzv. istočnom tehnologijom, pa su tehnički normativi nekompatibilni zapadnoeuropskim. U smislu institucionalnog reustroja uprava i javnog sektora te normativnog usklađivanja propisa, u tranzicijskim je zemljama potrebno donošenje nove regulative – zakona i vezanih dokumenata, koji bi adoptirali međunarodne tehničko-tehnološke standarde, poglavito legalne referencije Europske unije. Kako bi se olakšao i ubrzao proces gospodarskih reformi i rasta u zemljama srednjoistočne i jugoistočne Europe, te obnovila ratom stradala područja, na globalnoj su razini pokrenute regionalne inicijative i projekti, koji uključuju i programe izravne financijske pomoći u prometnom sektoru.

Prometna politika; strategija prometnog razvoja; strategijsko planiranje; pan-europski koridori; trans-europska prometna mreža; zajednička prometna politika Europske unije

nije evidentirano