hrvatski

Restrukturiranje hrvatskog željezničkog sustava

Hrvatski željeznički sustav je početkom devedesetih organiziran u obliku vertikalno integriranog poduzeća HŽ, s centraliziranim funkcijama odlučivanja i jedinstvenim financijskim sustavom. Takav oblik poduzeća je bio najbolji za ratno i poratno vrijeme, koje je završilo 31.12.1998. godine. U to vrijeme se vrlo malo ili nikako ulagalo u obnovu infrastrukture i voznog parka. Nakon završetka rata i integracije cjelokupnog teritorija Republika Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju i približavanje Europskoj uniji. Na tom putu Hrvatska mora ispuniti direktive koje je EU propisala za otvaranje željezničke mreže europskim željezničkim operatorima pod nediskriminatorskim uvjetima. Kako bi Republika Hrvatska to ostvarila, morala je započeti proces restrukturiranja hrvatskog željezničkog sustava. Cilj restrukturiranja hrvatskog željezničkog sustava je bolja i kvalitetnija željeznička usluga koja bi mogla odgovoriti domaćoj cestovnoj konkurenciji i međunarodnim željezničkim operatorima. Pri tom treba paziti na hrvatske nacionalne interese. To je u ovom slučaju željeznička infrastruktura koja se kao prirodni monopol mora odvojiti od djelatnosti koje mogu biti izložene konkurenciji (teretni promet). Kako bi se to ostvarilo potrebno je provesti restrukturiranje, a potom privatizaciju teretnog prometa i netemeljnih djelatnosti. Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i privatizacije, prema direktivama EU treba provesti liberalizaciju ili otvaranje željezničkog sutava stranim željezničkim operatorima. To bi se trebalo provesti biletaralnim sporazumima sa Austrijom, Bosnom i Hercegovinom, Češkom, Italijom, Madžarskom, Njemačkom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom. Njima bi se postigla jednaka cijena pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim zemljama u traženom razdoblju.

Željeznica; Željeznički sustav; Prometni sustav; Restrukturiranje; Vlasničko restrukturiranje; Tehnološko restrukturiranje; Organizacijsko restrukturiranje; Infrastruktura;  Pristup infrastrukturi; Otvoreni pristup; Ciljevi restrukturiranja

nije evidentirano

engleski

Restructuring croatian railway system

Hrvatski željeznički sustav je početkom devedesetih organiziran u obliku vertikalno integriranog poduzeća HŽ, s centraliziranim funkcijama odlučivanja i jedinstvenim financijskim sustavom. Takav oblik poduzeća je bio najbolji za ratno i poratno vrijeme, koje je završilo 31.12.1998. godine. U to vrijeme se vrlo malo ili nikako ulagalo u obnovu infrastrukture i voznog parka. Nakon završetka rata i integracije cjelokupnog teritorija Republika Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju i približavanje Europskoj uniji. Na tom putu Hrvatska mora ispuniti direktive koje je EU propisala za otvaranje željezničke mreže europskim željezničkim operatorima pod nediskriminatorskim uvjetima. Kako bi Republika Hrvatska to ostvarila, morala je započeti proces restrukturiranja hrvatskog željezničkog sustava. Cilj restrukturiranja hrvatskog željezničkog sustava je bolja i kvalitetnija željeznička usluga koja bi mogla odgovoriti domaćoj cestovnoj konkurenciji i međunarodnim željezničkim operatorima. Pri tom treba paziti na hrvatske nacionalne interese. To je u ovom slučaju željeznička infrastruktura koja se kao prirodni monopol mora odvojiti od djelatnosti koje mogu biti izložene konkurenciji (teretni promet). Kako bi se to ostvarilo potrebno je provesti restrukturiranje, a potom privatizaciju teretnog prometa i netemeljnih djelatnosti. Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i privatizacije, prema direktivama EU treba provesti liberalizaciju ili otvaranje željezničkog sutava stranim željezničkim operatorima. To bi se trebalo provesti biletaralnim sporazumima sa Austrijom, Bosnom i Hercegovinom, Češkom, Italijom, Madžarskom, Njemačkom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom. Njima bi se postigla jednaka cijena pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim zemljama u traženom razdoblju.

Railway; Railway system; Traffic system; Restructuring; Ownership restructuring; Technolological restructuring; Organisational restructuring; Infrastructure; Infrastructure access; Open access; Goals of restructuring

nije evidentirano