Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 286851

Značenje preosjetljivosti na hranu u djece s atopijskim dermatitisom (AD) do sedme godine života


Husar, Karmela
Značenje preosjetljivosti na hranu u djece s atopijskim dermatitisom (AD) do sedme godine života 2006., magistarski rad, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Značenje preosjetljivosti na hranu u djece s atopijskim dermatitisom (AD) do sedme godine života
(Significance of food hypersensitivity in children with atopic dermatitis (AD) in the age 0-7 years)

Autori
Husar, Karmela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.04.2006

Godina
2006

Stranica
108

Mentor
Lipozenčić, Jasna

Ključne riječi
Preosjetljivost na hranu; djeca s atopijskim dermatitisom; 0-7 godina starosti
(Food hypersensitivity; children with atopic dermatitis; 0-7 years)

Sažetak
Atopijski dermatitis (AD) je veoma česta upalna alergijska dermatoza u genetski predisponiranih osoba, karakterizirana jakim svrbežom, kronično recidivirajućim tijekom i tipičnom distribucijom promjena, ovisnom o dobi bolesnika. Najčešća je dermatoza dječje dobi, a AD je i najčešća manifestacija atopijskih bolesti djece, osobito tijekom prve godine života. Uloga preosjetljivosti na hranu u induciranju kožnih simptoma u bolesnika s AD ispoljava se u 30% do 50% djece. zik da su simptomi AD inducirani preosjetljivošću na hranu to je veći što je bolesnik mladi i što je klinička slika izraženija. Cilj rada je bio utvrditi ulogu i učestalost preosjetljivosti na hranu u uzorku od djece s AD do sedme godine životana, a kontrolnu skupinu činilo je 50 djece s tikarijom iste životne dobi bez znakova atopije. Anamnestički smo obratili pozornost na pozitivnu obiteljsku anamnezu u smislu atopije, dob pojave prvih kožnih simptoma, duljinu prehrane majčinim lijekom i potencijalni alergen u prehrani. Za stupanj proširenosti i intenzitet bolesti, to i subjektivne smetnje bolesnika s AD koristili smo SCORAD indeks. Utvrdili ao razinu ukupnih IgE protutijela, apsolutnog i relativnog broja eozinofila te serumskog ECP. U bolesnika s AD utvrdili smo povezanost izmedju razine serumskog ECP i SCORAD indeksa kao i učestalost pozitivnih nalaza alergoloških testiranja (prick-ubodni test, skarifikacijski test i odredjivanje specifičnih IgE protutijela). Rezultate ispitivanja statistički smo obradili Kruskal-Wallisovim testom i testom, s posebnim osvrtom na preosjetljivost na hranu. Rezultati su pokazali da je pozitivnu obiteljsku anamnezu za atopiju imalo P/o ispitanika, a 82% ih je oboljelo od AD tijekom prve godine života. Ovim radom smo utvrdili koji su najčešći alergeni u hrani bili razlogom egzacerbacije bolesti u djece s AD. Svakako moramo naglasiti važnost prevnetivnih mjera kojima se može izbijeći senzibilizacija na neke alergene u hrani, a time se može utjecati i na sam tijek AD.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0108166

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Akademija medicinskih znanosti