bošnjački

Značaj imunoloških parametara i alergena okoliša u atopijskim oboljenjima i hroničnoj urtikariji

Alergija je imunološki indukovana preosjetljivost na činioce okruženja i javlja se u 40-60% opšte populacije. Učestalost alergije varira, češće se ispoljava kod djece i osoba starijeg životnog doba, žena srednjih godina, bijelaca, gradskog stanovništva visokog standarda, a posebno kod onih koji imaju genetsku predispoziciju, što je najbolje dokumentovanao kod atopičara. Urtikarija je rezultat loka1nog edema u dermisu praćenog vazodilatacijom i povecanom vaskularnom permeabi1nošću sa difuzijom seruma i različitih medijatora u tkivu. Neki oblici urtikarije pripadaju i skupini atopijskih oholjenja. Atopijske bolesti su najčešće a1ergijske holesti, razvijaju se kod osoba sa atopijom, a na njih otpada preko 70% svih alergijskih oboljenja. Atopija je kompleksan poremećaj koju karakterizra povećana koncentracija Th2 citokina i relativan deficit Th1 citokina, koji za posljedicu ima stvaranje visokog titra IgE antitjela protiv jednog ili više ubikvitamih antigena. Povećana prevalenca ovih oboljenja, u cijelom svijetu posljednjih godina rezultat je promjena u načinu života ljudi, slabljenja odhranhenih mehanizama i promjena u okolišu, u kojem su osohe s atopijom izlozene većim koncentracijama senzihilizirajućih tvari.Rana dijagnostika alergije i početnih simptoma alergijskih bolesti su od presudnog znacaja, jer se preventivnim mjerama moze ublažiti, pa i spriječiti ispoljavanje tezih oblika oboljenja. Cilj ove studije je bio utvrditi učešće atopijske dijateze, stepen senzibilizacije na alergene okoliša, procijeniti imunološke parametre i na osnovu izračunatog score-a utvrditi vjerovatnošću atopijskog oboljenja u svih ispitanika. Prospektivnom studijom ohuhvaceno je 184 ispitanika koji su podjeljeni u skupinu atopijskih oholjenja (70), oboljelih od hronične urtikarije (66) i skupinu zdrave kontrole (48). Parametri praćenja bili su: anketni list sa obiteljskom i osobnom anamnezom, te znakovima atopije (suha koža, kihanje, suzenje očiju, teško disanje i dr.) i vrijednosti ukupnog IgE. Od in vivo metoda uključeni su bili kutani intradermalni testovi sa inhalatornim i nutritivnim alergenima, kao i epikutani (patch test) na kontaktne alergene. In vitro metodama smo pratili vrijednosti serumskih imunoglohulina (IgA, IgM, IgG), vrijednosti eozinofila i vrijednosti glavnih regulatornih citokina IL-4 i IFN-a u serumu svih ispitanika. Rezultati su utvrdili atopijsku dijatezu (vjerovatnu i jasnu) u 70% ispitanika u skupini atopijskih oboljenja, 27, 3% ispitanika sa hroničnom urtikarijom, dok u skupini zdrave kontrole nije registrovana (vjerovatna i jasna) atopijska dijateza. Statisticka znacajnost postoji izmedu skupine atopijskih oboljenja i osta1ih skupina u vrijednosti ukupnih bodova anketnog lista sa vrijednoscu p<0, 0001. Rezultati su pokazali večinom pozitivne kutane testove ( intraderma1ni 94, 3% sa inha1atornim, 97, 1 % sa nutritivnim i epikutani (41 , 4% sa kontaktnim alergenima) u skupini atopijskih oboljenja, dok su u skupini zdrave kontrole dali pozitivan odgovor sa intraderma1nim inhalatornim testom 14, 6% ispitanika, sa testom nutritivnih alergena 10, 6% i epikutanim testom 18, 75% ispitanika. Također smo dokazali da 20% ispitanika sa oboljenjem hronične urtikarije ima vrijednost score-a većeg od 0, 4553, što potvrđuje atopijsku podlogu u nastanku ovog oboljenja.

atopijske bolesti; kronična urtikarija; imunološki parametri; alergeni okoliša

nije evidentirano