hrvatski

Istraživanje strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969.

Širok je raspon elemenata i raznolikosti koje utječu na zakonitosti razvitka šume, stabilnosti ekosustava, maksimalne proizvodnje i produktivnosti. Traženje zakonitosti između pojedinih elemenata strukture sastojine, odnosno određivanje analitičkog izraza (regresijskog modela) za šumare predstavlja značajno područje iztraživanja. U smislu iznalaženja što objektivnijeg načina praćenja razvoja sastojina potrebito je utvrditi :oblik i jačinu veze (korelaciju) između pojedinih elemenata strukture krošanja (promjer krošnje, dužina krošnje, površina krošnje, volumen krošnje) i prsnog promjera, zatim, kako se porastom prsnog promjera mijenjaju ti odnosi, utvrditi međuovisnost istraživanih varijabli s ostalim dijelovima stabla, pronaći najprihvatljiviju funkciju izjednačenja, odnosno regresijski model te ponuditi osnovni morfološki oblik strukture krošanja hrasta lužnjaka i običboga graba. Istraživanje je obavljeno na području rasprostranjenja zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba na 6 pokusnih ploha, petog dobnog razreda, starosti od 81 do 100 godina na području šumarija Bjelovar, Repaš, Kloštar Podravski, Đurđenovac i Otok. Rezultati istraživanja pokazali su narušenost prirodne strukture istraživanih sastojina (broj stabala i drvna masa). Načinjena korelacijska analiza pokazuje kako se na temelju izmjerenih osnovnih veličina stojećeg stabla: prsnog promjera, visine stabla, dužine debla i promjera horizontalne projekcije krošanja mogu izračunati ostali elementi strukture krošanja: promjer, dužina, površine i volumen. Za navedene je varijable utvrđen analitički oblik veze i njihova povezanost. Računsko izjednačenje (regresijska aanaliza) obavljeno je pomoću pravca eksponencijalne funkcije, jer su se na većini grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati jednom od navedenih funkcija.Dobiveni regresijski modeli i njihova povezanost informacija su više u osvjetljavanju uloge i važnosti krošanja u razvitku šume, s mogućnošću primjene tih spoznaja u aerofototaksaciji.Pravilnim i pravovremenim uzgojnim zahvatima te sustavnim njegovanjem krošanja, formirajući prirodnu strukturu sastojine, polučit će se od prirodne, zdrave, uravnotežene, stabilne i dobro pomlađene hrastove šume, a što je najvažnije očuvati njihova trajna samoobnovljivost, što se riječnikom struke naziva potrajnost.

Struktura sastojine; struktura krošanja; korelacijska analiza; koeficijent korelacije promjer; dužina; površina; volumen i oblik krošnje; indeks stajališta; krošanja; hrast lužnjak; obični grab

nije evidentirano