hrvatski

SMANJENJE ENERGETSKE INTENZIVNOSTI U HRVATSKOJ U OKVIRU ODRŽIVOG RAZVOJA I RACIONALNOG KORIŠTENJA ENERGETSKIH MINERALNIH SIROVINA

Nafta i prirodni plin trenutno su još uvijek glavni energetski resursi u mnogim svjetskim zemljama, a takav trend će se zasigurno nastaviti do sredine 21. stoljeća. U Hrvatskoj, znatan dio korištenja energije podmiruje se iz vlastitih energetskih resursa, a ugljikovodici zadovoljavaju otprilike 70% od ukupne energetske potražnje. Postotak dobave iz vlastitih resursa u ukupnom korištenju energije u Hrvatskoj ima trend smanjenja i trenutno iznosi oko 25% za naftu i oko 40% za prirodni plin. Ovim smanjenjem povećava se i rizik nedostatne opskrbe energentima što može imati negativan utjecaj na ekonomski rast i životni standard. Racionalna upotreba energije i energetskih resursa zahtjeva mjere za poboljšanje energetske efikasnosti u proizvodnji energije te energetskim transformacijama, kao i mjere za racionalnije korištenje energije krajnjeg korisnika. Činjenica je da Hrvatska koristi dva do tri puta više energije po jedinici bruto nacionalnog proizvoda nego većina Europskih zemalja što dovodi do prekomjernog uvoza energetskih mineralnih sirovina, veću proizvodnu cijenu te problem kompetitivnosti proizvoda i usluga na Europskom i svjetskom tržištu kao i negativnog utjecaja na okoliš. Ovaj rad će uključiti analize objektivnog i subjektivnog faktora koje određuju energetsku intenzivnost potrošnje i efikasnost, uspoređujući Hrvatsku sa karakterističnim zemljama.

racionalizacija korištenja energije; energetski razvoj; energetska intenzivnost

nije evidentirano