hrvatski

Očekivanja prvih desetljeća 21. stoljeća

U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na studentskom uzorku (1997 ; N=685) na četiri studijska područja (agronomija, medicina, sociologija, strojarstvo i brodogradnja) na Sveučilištu u Zagrebu. Ispitanici su procjenjivali ostvarivost 16 konkretnih vizija u sljedećih 30 godina. Rezultati pokazuju: 1. 25 posto ispitanika nije sigurno što bi očekivao ; 2. preko 70 posto ispitanika očekuje ostvarivanje samo nekoliko vizija (povećanje zagađenja okoliša, povećanje čovjekove tehnološke ovisnosti, povećanje ovisnosti nerazvijenih o razvijenim zemljama) ; 3. manje od 35 posto ispitanika očekuje dovoljno hrane uz pomoć genetskog inženjeringa, stvaranje natčovjeka, smanjenje ljudske kreativnosti. Autor konstruira scenarij 2025 u kojemu su prepoznatljivi optimizam i pesimizam u očekivanju budućnosti. U takav scenarij uvrštene su sve one vizije za koje preko 50 posto ispitanika drži da će se ostvariti. Multivarijatnom analizom dobivena su četiri faktora: pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta (F1), napredak znanosti poboljšava kvalitetu življenja (F2), eugenik (F3), razvojna distanca (F4). Analizom varijance (a) četiriju studijskih skupina i (b) etos-tipova (egocentrici, utilitaristi, biocentrici, holisti) utvrđene su: (1) značajne razlike između studijskih skupina samo na dva faktora - F1 i F2: studenti agronomije više od drugih očekuju pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta i s pomoću znanosti i tehnike poboljšanje kvalitete življenja ; (2) značajne razlike između četiri etos-pozicije na faktorima F1 i F4: holisti su značajnije skloniji F1 a utilitaristi su skloniji F4.

21. stoljeće; genetski inženjering; okoliš; razvoj; vizije budućnosti

nije evidentirano