hrvatski

Trgovina životom i proširenje bioetičke tematike

Autor polazi od teze da rasprava o novoj bioetičkoj paradigmi mora obuhvatiti ne samo ljudski život nego i život kao takav i tako proširiti čovjekovu moralnu odgovornost za život uopće. Nastajanje novog okoliša (oikosa) potiče stvaranje novih oblika biosa. Čovjek je od domesticiranja dospio do genetske manipulacije. Odluke o biosu i oikosu danas izmiču iz ruku znanosti i kontroli društva. Bios postaje istodobno najugroženija i najtraženija roba na međunarodnoj tržnici života. Moderno društvo je ekološkom ignorancijom reduciralo život na ljudski život, a njegovu vrijednost na ljudsku vrijednost, pa se bioetika jedino njime bavila. Bioetički diskurs šansa je da se život razumije u njegovom iskonskom značenju: oblik živoga u kojemu živi neki život. Oblikovanje umjetnog okoliša i oblikovanje novog čovjeka obilježje je ljudske evolucije, a mjera tog oblikovanja obilježje je čovjekove kulture. Tako nastaje novo društveno prirodno stanje. Osnova budućeg društva ne može biti samo tehnički napredak. Priznavanje bio rights kao univerzalno pravo živoga, osnova je human rights. Zato se autor zalaže da se u bioetički diskurs uključe i pitanja što proizlaze iz nove realnosti: bioekonomije, bioindustrije, biotehnologije i biopolitike. Novi izazovi bioetičkom diskursu proizlaze iz nepoznavanja budućih oblika društvenosti, a time i budućih vrijednosti koje određuju moralno prosuđivanje ljudskog (ne)djelovanja. (Bio)etika ne stvara moralne norme već ih reflektira, pa je otvoreno pitanje tko će i na kojim oblicima društvenosti stvarati moral u tehničkoj civilizaciji.

bioetika; bioetička paradigma; biotehnologija; bioindustrija; bioekonomija; biopiratstvo; gentehnologija; ljudska prava; pravo živoga; paradigma života; trgovina životom

nije evidentirano