hrvatski

Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskog radnog prostora i isplačne jame polja Okoli (Ok-2D)

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do promjena istraživanih parametara u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (bušotinski krug – okolno poljoprivredno tlo). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti), izuzev barija na prostoru bušotinskog radnog prostora gdje je utvrđen IV razred onečišćenja tla ovom kovinom. Uz zahvate vezane za podizanje razine organske tvari na bivšem bušotinskom radnom prostoru, također bi trebalo povisiti i razinu biljci pristupačnog fosfora i kalija redovitim agrotehničkim mjerama koje se provode na obradivim površinama u okružju bivše jame Okoli 2D. Potrebite količine kompleksnog mineralnog gnojiva najjednostavnije bi bilo dodati kroz osnovnu obradu tla odnosno pripremu sjetvenog sloja za sjetvu uzgajanih usjeva. Zreli stajsko gnoj bi trebalo u tlo unijeti ili sa zahvatom osnovne obrade (plugovima) ili sa dopunskom obradom (tanjuračom). Mikrodepresiju gdje se nekada nalazila bušotina Okoli 2D bilo bi poželjno iznivelirati dovlačenjem tla s nekog drugog mjesta. No, s ovim zahvatom vjerojatno bi se napravila velika šteta na cijeloj parceli (promet kamiona = zbijanje tla). Iz toga razloga preporučamo da se na prostoru bušotine nekoliko godina (maksimalno dvije do tri godine, sve ovisno o izgledu površine) uzastopce izvodi naoravanje na prostor bušotinskog kruga. Uvjereni smo da bi poslije dvije ili tri godine uzastopnog naoravanja prostor bušotinskog kruga bio izniveliran s okolnim tlom. Na ovaj način i kamen koji je ostao od građevinskih radova na bušotinskom radnom prostoru bi bio unesen nešto dublje u tlo. Temeljem navedenog smatramo da se površina bivšeg bušotinskog radnog prostora i isplačne jame Okoli 2D mogu vratiti bivšim vlasnicima u provođenja navedenih zahvata rekultivacije.

tlo; onečišćenje; naftne bušotine; rekultivacija

nije evidentirano