hrvatski

Djevojka s bakljom / Genij prosvjete - novootkrivena javna plastika Hinka Juhna

Na južnom pročelju zgrade gimnazije u Kušlanovoj ulici u Zagrebu, na visini od 9 metara, postavljena je brončana figura koja prikazuje djevojku s bakljom u ruci. Vrijeme nastanka, autor i značenje ove figure dosad nisu bili poznati. Istraživanja su pokazala da je zgradu projektirao arhitekt Egon Steinmann 1934. godine, a da je gradnja trajala od 1935. do 1937. godine, kada je postavljena i figura na pročelju kao ekspresionistički naglasak, prisutan u arhitekturi tog vremena. Kako u relevantnim arhivskim izvorima nije bilo nikakvih podataka o autoru skulpture, a gipsani model skulpture koji škola posjeduje nije signiran, jedini način da se otkrije ime kipara bio je doprijeti do brončane figure na pročelju. Popevši se do spomenute figure u veljači 2004. godine, autor ovog rada je pronašao signaturu hrvatskog kipara, keramičara i pedagoga Hinka Juhna (Podgorač, 1891. – Zagreb, 1940.). Ikonografska analiza skulpture pokazala je sponu sa francuskim kiparima 19. stoljeća François Michel-Pascalom, Augustin Dumontom, Jean-Baptiste Carpeauxom i Auguste Bartholdiem, koji su u svojim ženskim figurama s bakljom interpretirali ideje prosvjetiteljstva, kao i sa figurom Genij prosvjete nepoznata autora s kraja 19. stoljeća koja sa čuva u MUO u Zagrebu. Opravdani je zaključak da Juhnova figura aplicirana na pročelje zgrade gimnazije u Kušlanovoj prikazuje Genija prosvjete. Komparativna analiza figure ukazuje na povezanost njenih oblikovnih karakteristika sa skulpturom Jugoslavija, središnjom figurom Spomenika palim Šumadincima, koji je 1932. godine izveo Antun Augustinčić u Kragujevcu. Usprkos formalnim sličnostima Juhnove i Augustinčićeve skulpture, njihove su stilske razlike očite i simptomatične: dok je Augustinčićev realizam obilježen ekspresivnošću i podređen monumentalnosti, Juhnova Djevojka s bakljom odiše nježnom i melodioznom stilizacijom secesije i art-decoa. Figura sa pročelja gimnazije u Kušlanovoj se stilski, morfološki i idejno uklapa u cjelokupni opus Hinka Juhna: u svojim keramikama te u maloj plastici po kojoj je poznat, Juhn je izveo brojne ženske figure žetelica, vodonoša i kupačica sa atributivnim predmetima u rukama. U javnoj plastici, često je posezao za mitološkim i alegorijskim prizorima: od Nereida i morskih nimfi do likova Amazonki i alegorijskih prikaza lončarstva. Dosad se njegov reljef Klesarski i lončarski zanat, izveden 1938. godine za Maticu hrvatskih obrtnika u Zagrebu, smatrao njegovim radom najvećih dimenzija ; otkriće njegove dvanaeste javne plastike pokazalo je da je Djevojka s bakljom na južnom pročelju zgrade gimnazije u Kušlanovoj, ne samo Juhnova najveća javna plastika, nego i njegova najveća skulptura uopće. Također je značajna činjenica da je to četvrta javna plastika Hinka Juhna sačuvana u izvornom obliku.

Gimnazija u Kušlanovoj ; Egon Steinmann ; kiparstvo ; javna plastika ; Hinko Juhn ; Djevojka s bakljom ; prosvjetiteljstvo

nije evidentirano