hrvatski

Prehrana muflona (Ovis ammon musimon PALLAS, 1811) u eumediteranskoj zoni sjevernoga Jadrana

Ovaj rad predstavlja prilog proučavanju prehrane i tjelesnog razvoja muflonske divljači u šumama hrasta crnike i crnog jasena. Istraživanja su provedena u državnom lovištu VIII/6 „ Kalifront“ na otoku Rabu. U istraživanju tjelesnog razvoja muflona korištene su standardne somatometrijske izmjere odstrijeljene divljači Podaci su razvrstavani po spolu i dobi. Izmjera biomase brsta u sastojini vršena je prema metodi koju je dao Medvedović. Na svjetlim prugama i travnjacima u svako godišnje doba je mjerena biomasa nadzemnih dijelova biljaka. Urod žira mjeren je hvatačima za žir te je za usporedbu žir skupljan i s tla. Analiza biljnog sastava uzoraka sadržaja buraga muflonske divljači rađena je prema metodi Instituta za prirodopis i ekologiju divljači iz Beča jer omogućava utvrđivanje masenih udjela pojedinih biljnih vrsta ili skupina biljaka iz uzoraka sadržaja buraga divljači. Analiza kemijskog sastava i razgradivosti drvenastih vrsta šume hrasta crnike i crnog jasena rađena je na pet istraživanih biljnih vrsta (hrast crnika-Quercus ilex, lemprika-Viburnum tinus, krunica-Coronilla emeroides, veprina-Ruscus aculeatus i tetivika-Smilax aspera). Za određivanje dinamike razgradnje biljaka u buražnom soku korištena je metoda in vitro proizvodnja plina. Kulminaciju ukupne duljine tijela mužjaci postižu između četvrte i pete godine, dok ženke godinu dana poslije. Ovce konzumiraju više hrane u odnosu na bruto masu tijela (13, 07 %) u odnosu na ovnove (11, 1 %). Udio mesa u ukupnoj tjelesnoj masi iznosio je 48, 3 % za ovce, 49, 6 % za ovnove i 51, 1 % za janjad. Nije utvrđena značajna razlika između ove tri kategorije. Drvenaste vrste činile su 66, 53 % prehrane, prihrana je činila 20, 45 %, trave 7, 88 %, plodovi 2, 04 %, zeljanice 1, 67 % i gljive 1, 43 % prosječne godišnje prehrane muflona. konzumacija gljiva i plodova slijedila je fenologiju. Viburnum tinus L. je najznačajnija biljna vrsta u ishrani muflona ona je bila nazočna i dominantna tijekom svih godišnjih doba. Utvrđen je periodični urod žira hrasta crnike. Analiza razgradivosti pokazala je da su najrazgradivije: Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner, Viburnum tinus L. i Ruscus aculeatus L., dok je razgradnja dosta sporija kod vrsta Smilax aspera L. i Quercus ilex L. Iako je kemijska analiza drvenastih vrsta pokazala kako je hrast crnika nekvalitetna krma, divljač ju je ipak konzumirala. Na tmelju podataka o kapacitetu buraga muflona, njegovoj bruto masi i dostupnosti hrane tijekom godišnjeg doba u kojem je količina palatabilne biomase u lovištu najniža (1026 kg/ha) kapacitet lovišta za muflona bi iznosio 8 grla/100 ha. Pri toj gustoći populacije je u lovištu Kalifront (na 994 ha lovnoproduktivne površine) moguće godišnje izlučiti 24 grla muflonske divljači, od čega 8 trofejnih grla, odnosno proizvesti 404, 2 kg mesa.

muflon; hrast crnika; razgradljivost; preferabilnost; palatabilna biomasa; somatometrija; paradoks biomasa

nije evidentirano