Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 284701

Posjet botaničkom vrtu Sveučilišta u Helsinkiju i Biološkoj stanici Lammi


Kosalec, Ivan
Posjet botaničkom vrtu Sveučilišta u Helsinkiju i Biološkoj stanici Lammi // Faramceustki Glasnik, 62 (2006), 10; 575-578 (podatak o recenziji nije dostupan, osvrt, stručni)


Naslov
Posjet botaničkom vrtu Sveučilišta u Helsinkiju i Biološkoj stanici Lammi
(Visiti to the Helsinki University Botanical Garden and Biological Station Lammi)

Autori
Kosalec, Ivan

Izvornik
Faramceustki Glasnik (0014-8202) 62 (2006), 10; 575-578

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
Helsinki; GA; Lammi

Sažetak
Tijekom ovogodišnjeg kongresa Društva za proučavanje ljekovitog bilja (njem. Gesselschaft für Arzneipflanzenforschung, engl. Society for Medical Plant Research, http://www.ga-online.org), ponukan lijepim vremenom iskrao sam se s poslijepodevnih predavanja u posjet botaničkom vrtu u srcu Helsinkija. Ujedno je pri kraju kongresa bio organiziran cjelodnevni posjet Lammi biološkoj stanici koja se nalazi oko sat i pol vožnje sjeverno od Helsinkija. Ukratko donosim doživljaj s ova dva mjesta, botanički različita, a dovoljno interesantna da bih htio podijeliti taj doživljaj s Vama. Dva i nešto sitno sata nas dijele od središta Europe do Helsinkija, glavnog grada Finske, uz Švedsku i Norvešku, država na Skandinavskom poluotoku. Putujući zrakopolovom zamjećujemo mnoštvo jezera i nepregledne guste šume u gotovo ravnoj Finskoj. Danas je u Helsinkiju dva vrta svjedoče povijest, vrt u Kumpula kampusu (oko 4 km sjeverno od Helsinkija) i Kaisaniem stariji vrt kojeg sam posjetio. U centru Helsinkija nalazi se Botanički vrt, koji je u sastavu Sveučilišta u Helsinkiju. Daleke 1678. godine ustanovljen je zalaganjem profesora Elias Tillandanza Botanički vrt u finskom gradu Turku, koji je tada bio glavni grad. Godine 1829. botanički vrt je preseljen konjskom zapregom u centar Helsinkija (Kaisaniemi), a prenesa stabla su bila i dijelom pokloni Sveučilišta u St. Petersburgu i Dorpatu. U vrtu su 1832. završeni staklenici koji su od 1833. pa sve do danas otvoreni za posjetitelje. Tijekom 1886 i 1887. većina biljaka je katalogizirana, a 1977. ponovno popisana. 1990. godine, u okolici staklenika iz mjesta Punavouri donešene su u vrt tri dvene kuće. Od 2004. godine botanički vrt više nije pod upravom Prirodoslovnog fakulteta već Finskoj prirodoslovnog muzeja. Helsinški Kaisaniem botanički vrt krasi 2.889 vrsta uključujući 1.643 drvenastog bilja. Vrt je podijeljen na otvoreni i staklenički dio. Unutra staklenika popisano je i označeno 900 biljnih vrsta, a popis biljaka nalazi se i na internetu (http://www.fmnh.helsinki.fi/english/botanicgarden/collections/kaisaniemi.htm) pa je vrlo jednostvno moći pretraživati pojedine staklenike no i vanjski, otvoreni dio botaničkog vrta. Pogled sa središnji staklenik s palmama helsinškog botaničkog vrta (fotografija Zite Gašpar Randić, mr. pharm.) Botanički vrt u Helsinkiju publicira nekoliko časopisa: botaničke Lutukka i Norrlinia (Botanički muzej), entomološki Sahlbergia (Zoološki muzej), Delectus seminum (lista sjemena za razmjenu koji se šalje na oadrese više od 450 botaničkih vrtova, arboretuma). Vrt je objavio i nekoliko knjiga: Godišnjak 2004-2005 (http://www.fmnh.helsinki.fi/english/publications/yearbooks/2004-05/fmnh_yearbook_2004-05.pdf) , Flora Finske, dijelom i Atlas Florae Europeae, gljive iz Tanzainije, CD vodič za gljive-gube (http://www.fmnh.helsinki.fi/english/publications/). Pogled unutar staklenika s tropskim biljem Crvena kristova kruna, Passiflora racemosa Brot. (Passifloriaceae), iz tropa južne Amerike. Biljka je bogata toksičnim cijenogenima glikozidima tipa ginokardina. Helsinško sveučilište ima tri biološke stanice: Kilpisjärvi i Lammi biološku stanicu te Tvärminne zoološku stanicu. Lammi biološka stanica (http://www.helsinki.fi/lammi/english/) je osnovana 1953. godine, a prvi tečajevi počeli su 1954. godine i sve do 1970-tih kada su sagrađeni novi laboratoriji i ostale zgrade. Tek od 1970.-tih godina započinju znanstvena proučavanja. 2003. godine Lammi je proslavila 30 godina postojanja. Površina stanice je oko 60 hektara i gotovo cijela površina je zaštićena. U stanici se nalaze zgrade sa smejštajnim kapaceiteom od maksimum 98 osoba (studenata, nastavmika, posjetitelja). Na obali jezera nalazi se i sauna. Znanstvena istraživanja su vezana uglavnom uz okoliš Lammi stanice (http://www.helsinki.fi/lammi/english/projects_main.htm), a godišnje se obrani dva do tri doktorata čija istraživanja su dorektno vezana za Lammi biološku stanicu. Svake godine, Lammi biološka stranica objavljuje i novosti (Lammi Notes), popis radova i druge aktivnosti znanstvenog osoblja a svi podaci su dostupni on-line (http://www.helsinki.fi/lammi/english/lamminotes.htm). Tijekom ljetnih i zimskih mjeseci u Lammiju se održavaju tečajevi, njih oko 30-40 s temama iz limnologije, hidrobiologije, geografije, geofizike, botanike itd. S poviješću Lammi stanice i nastanka Skandinavskog poluotoka upoznala nas je dr. sc. Sanna Laaka-Lindberg s Fakulteta bioloških znanosti, Sveučilišta u Helsinkiju. U Finskoj je oko 1500 samoniklih biljnih vrsta! Tijekom jednosatne hodnje kroz dio Lammi biološke stanice mogli smo vidjeti organizaciju stanice, edukacijsku stazu kroz zaštićenu prirodu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Farmacija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0006641

Ustanove
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivan Kosalec, (218392)

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Excerpta Medica
  • Index Medicus