hrvatski

Frankov znak kao čimbenik rizika cerebrovaskularne bolesti

Cilj: ove “ case-control” studije provedene na uzorku od 60 ispitanika je odrediti da li Frankov znak (incizura ušne resice) pripada grupi čimbenika rizika cerebrovaskularne bolesti na koje se ne može utjecati. Metode: Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine po 30 (skupina A – Frankov znak pozitivna, i skupina B – Frankov znak negativan). Svim ispitanicima je napravljen color doppler ultrazvučni pregled karotidnih arterija. Debljina intimalne stijenke (“ intima-media thickness” - IMT) mjerena je u B-modu na zajedničkoj karotidnoj arteriji (ACC) 1, 5 cm proksimalno od karotidne bifurkacije. Kao povećanu vrijednost ACC-IMT uzeli smo vrijednosti iznad 0, 9 mm. Za potrebe statističke analize koristili smo Mann-Whitneyev test, Pearsonov “ Chi-square” test i analizu kontingencijske tablice. Rezultati: Statističkom analizom Mann-Whitneyevim testom dobili smo Z = -0, 155 ; p = 0, 877 što znači da nema statistički značajne razlike u životnoj dobi između ispitanika u skupini A i B. Pearsonovim “ Chi-square” testom dobili smo vrijednost od 11, 279 i p = 0, 001. Procjenom validnosti Frankovog znaka u predviđanju povećanja vrijenosti ACC-IMT-a, dobili smo osjetljivosti od 73%, specifičnost 70%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 71% i negativnu prediktivnu vrijednost 72%. Zaključak: Istraživanje je pokazalo statistički značajnu korelaciju između Frankovog znaka i povišene vrijednosti ACC-IMT-a što govori u prilog našoj hipotezi prema kojoj je Frankov znak čimbenik rizika cerebrovaskularne bolesti na koji ne možemo utjecati.

Frankov znak; incizura ušne resice; debljina intimalne stijenke; cerebrovaskularna bolest

nije evidentirano