hrvatski

Stabilnost hrvatskog bankovnog sustava - jesu li bankovne krize prošlost

Bankovne krize su konstanta ekonomske povijesti. Ekonomska literatura o prirodi kriza je iznimno bogata, posebno o ekonomskim i političkim učincima krize, korelaciji između bankovnih i financijskih kriza i njenim glavnim uzrocima. Istraživanje bankovnih kriza u pravilu je usmjereno na setu indikatora, poput propusta u makroekonomskom okruženju, neadekvatnoj gospodarskoj politici, zastoje u razvoju i izvozu, fiskalnim deficitima, javnog dugu, itd. Od 1980. godine, potencijalne uzroke kriza moguće je pronaći na mikroekonomskoj razini. Neadekvatna interna kontrola, rizik koncentracije kredita, nekompetentan management, rastući rizici, samo su neki od uzroka koji mogu generirati gubitke. Propusti u bankovnom poslovanju reduciraju depozite i izvore kreditnih plasmana, i rezultiraju sistematskim rizikom. Iskustva niza zemalja i Hrvatske pokazuju visoki trošak bankovnih kriza. Upravljanje krizama je jedan od najtežih zadataka, bez općeprihvačenih recepata. Efikasno upravljanje krizama (u uvjetima imperfektnih informacija na tržištu) uključuje promptno rješavanje problema moralnog hazarda, identifikaciju dubine krize i distribucije fiskalnog opterećenja. Potencijalne generatore krize hrvatskih banaka moguće je pronaći u marginaliziranju rizika likvidnosti i s njim vezanim zaduživanjem banaka kod vlasnika u inozemstvu.

bankovne krize; uzroci kriza; tržišni rizik

nije evidentirano