Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Multipla skleroza danas (CROSBI ID 525221)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Sepčić, Juraj ; Škobić, Helena Multipla skleroza danas // Zbornik sažetaka Drugi kongres neurologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem / Sinanović, Osman ; Škobić, Helena (ur.). Sarajevo: Udruženje neurologa u Bosni i Hercegovini, 2006. str. 175-176-x

Podaci o odgovornosti

Sepčić, Juraj ; Škobić, Helena

hrvatski

Multipla skleroza danas

Uzročnost i patogeneza multiple skleroze (MS), još su i danas neidentificirane. Prvoredni ili drugoredni upalni mehanizam razara mijelin središnjega živčanoga sustava (SŽS), što posljeduje oštećenjem aksona, uzrokujući nepovratne živčane ispade bolesti. Ni danas nije jasno je li MS jedinstvena nozološka pojava ili skup različitih bolesti. Pogoršanje (relaps) bolesti vezano je uz neispravnu živčanu provodljivost uzrokovanu žarišnom demijelinizacijom u tz. "netihim" područjima SŽS. Mnogobrojni procesi kompenzacije uvjetuju poboljšanje (remisiju), ali njihova krhkost ne može spriječiti difuznu i kroničnu degeneraciju aksona, odgovornu za nepovratna oštećenja. Udio T-limfocita u pojavljivanju i stvaranju akutnih oštećenja bolesti središnje je zbivanje MS. Bolest bi mogla biti posljedica prvorednoga oštećenja oligodendrocita, mijelinizirajućih stanica živčane osi, moguće uzrokovana djelovanjem toksičnih ili virusnih još nerazjašnjenih pojavnosti koje najvjerojatnije sadrže i genetske čimbenike. Povećanje živčanoga hendikepa u oboljelih više ovisi o napredovanju bolesti, negoli o relapsima bolesti vezanih uz akutno demijelinizacijsko oštećenje, i pokazatelj je difuzne i kronične degeneracije SŽS. Pritom je prognoza bolesti od bolesnika do bolesnika vrlo promjenjiva i kreće se od zloćudnih do dobroćudnih oblika bolesti, u 30% slučajeva. Dijagnoza MS zasniva se na razasutosti živčanog oštećenja "u vremenu i prostoru", bilo u kliničkome izražavanju (s početka najčešće se pojavljuju optička neuropatija ili osjetno-motorni poremećaji), bilo u radiološkoj slici: oštećenje povećanog intenziteta signala u T2-mjerenoj slici na magnetskoj rezonanciji (MR). MR omogućuje dijagnosticiranje bolesti već tijekom prve kliničke epizode koja upućuje na MS, otkrivajući prostornu diseminaciju demijelinizacijskih oštećenja. Konvencionalna MR (kMR) nezaobilazna je tehnika u procjeni učinkovitosti raznih terapijskih postupaka u kliničkim pokusima vezanim uz MS. Ipak, slaba međuovisnost između pokazatelja kMR i kliničkog stanja, posljedovala je razvojem novih neuroslikovnih tehnika poput: nekonvencionalnoga MR i spektroskopije, kojima se koristimo poradi boljega razumijevanja razvoja bolesti. U liječenju MS preporučuju se mnogobrojni terapijski postupci zbog djelovanja na relapse bolesti i oštećenja ustanovljenih MR-om. Imunomodulatori interferon beta i acetat glatiramera, za približno 30% smanjuju rizik nadolaska relapsa i kratkoročno priječe razvoj oštećenja. Međutim, njihov dugoročni učinak, još uvijek nije ustanovljen. Djelomična učinkovitost suvremenih terapija opravdava razvoj drugih putova istraživanja kojima se nastoji spriječiti prodiranje aktiviranoga limfocita u SŽS, ograničiti specifični upalni odgovor, zaštititi neuron te potpomoći obnavljanje mijelina.

Multipla skleroza; Dijagnoza; Terapija

nije evidentirano

engleski

Multiple Sclerosis Today

nije evidentirano

Multiple Sclerosis; Diagnosis; Therapy

nije evidentirano

Podaci o prilogu

175-176-x.

2006.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka Drugi kongres neurologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem

Sinanović, Osman ; Škobić, Helena

Sarajevo: Udruženje neurologa u Bosni i Hercegovini

Podaci o skupu

Drugikongres neurologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim sudjelovanjem

predavanje

09.11.2006-12.11.2006

Mostar, Bosna i Hercegovina

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti