Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 28405

Dubrovačka granica i područje Kleka


Ćosić, Stjepan
Dubrovačka granica i područje Kleka // Hercegovina, 11 (1998), 3; 46-72 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Dubrovačka granica i područje Kleka
(Dubrovnik`s Border and Territory of Klek)

Autori
Ćosić, Stjepan

Izvornik
Hercegovina (0351-4552) 11 (1998), 3; 46-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Karlovački mir; Požarevački mir; razgraničenje
(Treaty of Carlowitz; Treaty of Pasarowitz; fixing the boundaries)

Sažetak
Stjecajem političkih i diplomatskih okolnosti poslije Karlovačkog (1699.) i Požarevačkog (1718.) mira, uski je pojas obale i zaleđa današnjeg Neuma potpao pod osmansku vlast. Pojas je dijelio Dubrovačku Republiku od mletačke Dalmacije. U sklopu problema nastanka toga graničnog koridora razmatraju se promjene dubrovačke granice na području Gornjeg Kleka. Povijesna vrela dopuštaju tumačenje da je Gornji Klek bio u dubrovačkom posjedu već od stjecanja Primorja 1399., a kasnije su Dubrovčani polagali pravo i na šire područje. Zbog dubrovačkih trgovačkih i teritorijalnih aspiracija prema Neretvi i potonjeg značenja trgovišta-luke Klek, dubrovačka je primorska granica na tom mjestu stoljećima bila "meka" i otvorena. Unatoč tomu što Dubrovačka Republika nije izravno sudjelovala u ratu i pregovorima, njezina je sjeverozapadna granica preoblikovana u novim političkim okolnostima tijekom tursko-mletačkog razgraničenja 1699.-1701. i 1718-1721. Na temelju literature i arhivskih vrela koja svjedoče o diplomatskoj aktivnosti Dubrovčana u to doba, s velikom sigurnošću može se pretpostaviti da je Republika tada izgubila Gornji Klek, odnosno da su ga Osmanlije uzurpirali. Do nasilnog proširenja pojasa došlo je početkom 19. st. i s druge strane, prema tvrđavi Klek i vrhu poluotoka Klek tako da su Turci zauzeli čitav poluotok. Potporu ovoj tvrdnji pružaju i rezultati austrijskog povjerenstva za granice koje je 1856./7., na temelju svjedočenja domicilnih stanovnika, i analizom dubrovačkih arhivskih vrela, došlo do sličnih zaključaka. Uz rad se donose prijepisi zapisnika ovog Povjerenstva, zajedno s tri zemljovida razgraničenja na području Kleka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101109

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Ćosić, (206405)